Jakov Miličević (27) je freelance prevoditelj i profesor, te odnedavno sudski tumač za francuski i talijanski jezik. Također je jedan od suradnika u prevoditeljskoj agenciji GNOSIS. Gosp. Miličević ističe se optimizmom i energičnošću te je uvijek spreman prihvatiti svaki prevoditeljski projekt. Bili su to razlozi zašto smo se odlučili napraviti s njim jedan zanimljivi intervju, ali i da našim čitateljima pobliže predočimo kako izgleda život jednog prevoditelja…

Kako ste se odlučili za karijeru freelance prevoditelja?

Prevođenjem sam se počeo baviti već na fakultetu, u početku kroz tekstove koji su bili dio jezičnih vježbi, a onda i za pojedine prevoditeljske agencije. Početak je bio težak, jer ti se često znanje ne priznaje bez papira, a papir nije uvijek mjerilo znanja, pa sam pored fakulteta stalno radio na usavršavanju svojih jezičnih znanja kroz brojne seminare i stipendijske boravke u inozemstvu. Potrebno je bilo mnogo godina rada da bih došao do mreže poslovnih kontakata koju imam danas. No da bi se posao freelance prevoditelja mogao smatrati karijerom, potrebno je upravo to – rad, rad i samo rad. Rad na prijevodima, rad na sebi i svom znanju i snalaženju u različitim područjima, rad na održavanju odnosa s poslodavcima koje treba uvjeriti u vlastitu kvalitetu, da ne budete po kratkom postupku zamijenjeni nekim tko će ponuditi nižu cijenu. Dakle, pojam karijere nije bio prvobitni cilj, počeo sam korak po korak, honorarno, i zbog ljubavi prema poslu, a karijera je došla s vremenom.

Zašto baš francuski i talijanski jezik?

Francuski i talijanski su jezici koje sam studirao, s tim da je moja ljubav prema talijanskom počela i ranije, već u srednjoj školi. Kroz sveučilišni program, ali još više kroz samostalna istraživanja i putovanja usavršio sam ta dva jezika do te mjere da ih mogu smatrati materinjima. No ne prevodim isključivo u kombinacijama s francuskim i talijanskim, već i s engleskim, naravno, koji je danas za naše pojmove jezik koji govore svi. A odnedavno sam svoje jezične vještine počeo primjenjivati i na slovenskom, no na njemu je potrebno još rada.

Koji su najveći izazovi, a koje najveće prednosti prevoditeljskog posla?

Prednosti koje će mnogi navesti kao očite su rad od kuće, samostalno određivanje radnog vremena i raspoređivanje svojih obveza po vlastitom planu i programu, te mogućnost zarade koja naveliko nadilazi minimalce koje većina zaposlenih ljudi u Hrvatskoj danas prima. No u sve te prednosti treba uvrstiti i činjenicu da za rad od kuće osoba treba biti organizirana, i imati možda čak i veću dozu osjećaja odgovornosti od nekoga tko ima fiksno radno vrijeme i radno mjesto. I sam aspekt zarade je nestalan, jer se prevoditeljski posao svodi na jednostavni princip rada na poziv, tj. količina projekata nije uvijek ista, pa se može dogoditi da se neki mjesec ne možete okrenuti od posla, dok onda sljedeći sjedite i čekate kad će vas netko nazvati. Izazov je uvijek uklopiti društveni život u takav način rada, jer vi nemate slobodne dane, slobodan vikend, fiksan raspored po kojem možete kombinirati ostale obveze, već se često dogodi da zbog određenog roka treba ”potegnuti” i po cijelu noć, i cijeli vikend provesti pred zaslonom računala. Također je izazov pronaći najprikladniji i najtočniji prijevod izvornog teksta, posebno zbog kombinacije jezika koji ne pripadaju istim granama, pa time nemaju ni iste gramatičke principe, a često niti ekvivalentne izraze za sve ono što je potrebno prevesti. Zbog toga često dođete u situaciju da vaš prijevod postane adaptacija ili čak opis originala, ili morate osmisliti izraze koji bi čitatelju prevedenog teksta omogućili shvaćanje pojma na isti način na koji ga shvaća i čitatelj izvornika.

Može li se onda živjeti od prevoditeljskog posla ili ga kombinirate s nekim drugim zanimanjima?

Kao što sam već rekao, zarada od prevoditeljskog posla je jako dobra, ali nije stalna, pa zbog toga ovaj posao kombiniram sa sezonskim poslom turističkog pratitelja i vodiča, na koji osim što mi omogućava sigurniji izvor prihoda imam i evidentiran radni staž. Također, turizam je grana u kojoj opet do izražaja najviše dolaze moje organizacijske i jezične vještine, pa ga kao i prevođenje vidim kao oblik vlastitog napretka i usavršavanja.

Kakva su vaša iskustva s prevoditeljskim agencijama?

Kroz sve ove godine iskustava je bilo različitih, i ugodnih i neugodnih. Naplaćivanje je uvijek najveće pitanje i najveći kamen spoticanja u ovakvom poslu, jer same agencije teško naplaćuju svoje usluge od svojih klijenata, pa sukladno tome je teško i nama prevoditeljima naplatiti svoje usluge. Ipak, agencije s kojima i danas ostvarujem uspješnu suradnju imaju razrađen princip isplate kojeg se uglavnom drže, poštujući dogovore i rokove. Također, vezano uz dogovore oko rokova za isporuku prijevoda, često sam primao upite koji su fizički bili jednostavno neostvarivi, no takvi poslodavci svojim načinom rada samo ukazuju na vlastito neznanje i neiskustvo. No, moram spomenuti najnoviji trend koji postaje sve rašireniji u prevoditeljskom poslu, a to je princip naknadnih žalbi na isporučene prijevode od strane klijenata koji na taj način pokušavaju sniziti konačni račun. To su jedna od najneugodnijih iskustava koje sam imao, a takav način poslovanja dovodi u neugodnosti i agencije i u krajnjoj liniji nas prevoditelje.

U kojem smjeru ide današnje prevoditeljsko tržište, hoće li biti više ili manje posla?

Posla ima sve više, jer hrvatski jezik postaje tražen u inozemnim prevoditeljskim projektima, a francuski i talijanski kao svjetski jezici su sve više traženi na našem tržištu. No povećanjem količine posla proporcionalno se povećava i broj kvaziprevoditelja koji misle da se uz pomoć interneta i bez realnog poznavanja jezika može zaraditi u prevoditeljskom poslu. Takve osobe ruše cijene prijevoda i snižavaju kriterije kvalitete, a da ne spominjem kako su upravo oni zaslužni za ideje nekih agencija koje misle da se kompletna knjiga od 200 stranica može prevesti za 5 dana.

Što mislite o Google Translateu i sličnim automatskim prevoditeljskim alatima?

Google Translate je aplikacija koja pomaže ljudima u osnovnoj komunikaciji i služi na prvom mjestu potpunim neznalicama da ostvare minimum komunikacije na stranom jeziku. No već se iz aviona vidi razlika između rečenice prevedene Google Translateom i rečenice koju je sastavio netko tko jezik uistinu govori i razumije. Stroj je ipak samo stroj, a napravio ga je čovjek, i taj čovjek mu je dao onu ”pamet”, iz čega logično zaključujemo da unatoč svim naporima da se stvori program koji će moći prevoditi sam, ljudski faktor će uvijek biti potreban i nezamjenjiv. Jezične kombinacije su nebrojene, a svaki program ima svoj početak i svoj kraj.

Ipak, mnogi prevoditeljski CAT alati itekako pomažu prevoditeljima u drugim stvarima, kao što je činjenica da već prevedene pojmove vidite na ekranu, a ukoliko se radi o potpuno identičnim frazama, računalo ih unosi samo. Problem je tu jedino što u ljudskom umu nešto što je brendirano predstavlja automatski i kvalitetno, pa upravo kod CAT alata svi klijenti i sve agencije znaju samo za Trados, jer je on bio prvi, jer je najstariji i najpoznatiji, a zanemaruje se činjenica da su možda neki drugi programi puno prikladniji za pojedinu vrstu teksta. Često se prevoditeljima ne daje na izbor odabir alata kojim će raditi, iako nam tehnologija omogućava mijenjanje formata datoteka i prilagođavanje istih bilo kojem programu.

Na koji način suvremena tehnologija utječe na život prevoditelja?
U nekim aspektima suvremena tehnologija pomaže, no u nekima te i izludi. Na primjer prevoditeljski programi ti mogu pomoći, ubrzati posao, olakšati, ali s druge strane ukoliko se dogodi neka greška u programu, što i nije rijetkost, možete se naći u situaciji da izgubite više vremena na rješavanje problema nego na sam prijevod.

Također, dostupnost koju vam omogućavaju mobiteli i mailovi ponekad bi rado zamijenili za dan bez aparata, bez zvonjave, bez ometanja.

Koji će biti izazovi za prevoditelje u budućnosti?

Smatram da će izazov biti održati kvalitetu prijevoda i moći postići pristojnu cijenu za svoj rad, ali isto tako izazov bi mogao biti i jezične prirode, jer utjecaj jednog jezika na drugi postaje danas tako velik da često gubimo ono vlastito, a uzimamo mnogo tuđega. Najbolje se to vidi u utjecaju engleskog jezika na sve jezika s kojima dođe u kontakt, posebno među mlađim generacijama.

Kako će ulazak Hrvatske u EU utjecati na prevoditeljsko tržište?

Sama procedura ulaska već je ostavila velikoga traga na prevoditeljsko tržište, koje se za hrvatske prevoditelje već sada proširilo. Posla već ima mnogo više, jer se sva dokumentacija prevodi na hrvatski jezik koji ulaskom postaje jedan od službenih jezika Unije. I ja osobno imam jako velik broj projekata koje odrađujem za EU. Voditelj sam tima za francuski jezik i glavni lektor za hrvatski za Odbor regija, Europsko vijeće i komisiju.

Pošto ste i sudski tumač za francuski i talijanski jezik, donosi li ta titula više posla i obaveza?

Sama titula je u posljednje vrijeme jako izgubila na vrijednosti, jer za njeno dobivanje prethodnih godina, nažalost, nije bilo bitno jezično znanje niti školovanje, već titule iz drugih branši, posebno pravnih. Svatko tko je imao magistarsku titulu i koliko-toliko poznavanje nekog jezika (razina B1) mogao je polagati ispit za tumača, pa se time stvorio zatvoreni krug ljudi koji i danas stalno dobivaju poslove, jer je ljudima to usput, odvjetnik im riješi i odvjetnički i prevoditeljski dio posla, ali i zato što princip preporuka isto funkcionira u tom zatvorenom elitnom krugu ljudi. I osobno sam imao prilike vidjeti prijevode koji su bili ovjereni, a očito je da su prevedeni uz pomoć Google Translatea i žalosno je što su možda nekim ljudima koji su te ovjere koristili ti isti papiri u nekom uredu i na nekom natječaju završili u košu, a da su bili kvalitetno odrađeni, sigurno je da ne bi bilo tako.

Što biste poručili kolegama prevoditeljima te mladima koji to jednog dana žele postati?

Najvažnija poruka koju imam prenijeti je da je prevoditeljski posao, onako kako ga ja vidim, posao za ljude koji vole jezik i koji uživaju u otkrivanju njegovih specifičnosti. Zato bi im poručio da se ovim poslom trebaju baviti ponajprije s velikom dozom interesa za učenje i usavršavanje, za prilagodbu različitim materijama koje prevode, te da ne odustaju ako im ne krene odmah najbolje, jer dug je put od prvog prijevoda do karijere prevoditelja. Neka važnost stavljaju na kvalitetu i vrijednost svog prijevoda kao individualne slike pojedinca, jer svaki prijevod odraz je onoga tko ga je sastavio.

Često putujete. Postoji li neka država ili mjesto koji su vas se posebno dojmili?

Putovanja su jedna od prednosti koje mi pruža ovaj posao, jer si mogu priuštiti sredstva za odmore van granica Lijepe naše. Ali mjesto kojem se nekako uvijek vraćam je Pariz, koji je od prvog posjeta bio i ostao grad koji me najviše fascinira. Svaki put kad mu se vratim, otkrijem nešto novo, nešto što obični turisti ne upoznaju i ne primijete. I uvijek se napuštajući Pariz zapravo osjećam kao da odlazim od kuće, a ne da se kući vraćam.