Istraživanja su pokazala da djeca koja se bave glazbom, tj. uče svirati neki instrument prije svoje 7. godine života, kasnije uspješnije uče strane jezike – razviju širi vokabular, imaju bolji smisao i osjećaj za gramatiku te stječu veći verbalni IQ. To se odražava i na upotrebu materinjeg i na upotrebu stranih jezika.

No to ne znači da bi se djeca trebala non-stop baviti glazbom i sviranjem ako kasnije žele postati uspješni govornici stranih jezika; istraživanja pokazuju da je dovoljan svega jedan sat tjedno kako bi mozak u intelektualnom smislu “profitirao” od povoljnog utjecaja glazbe.

Tako se npr. u Finskoj većina djeca od najranije dobi bavi glazbom i sviranjem nekog instrumenta te u toj zemlji prosječna osoba govori 3-5 različitih jezika. Znanstvenici vjeruju da su ljudi počeli stvarati glazbu čak 300.000 godina prije nego što su razvili govor. Evolucijski dokazi potvrđuju da se govor u stvari razvio iz glazbe, koja je pak nekad davno bila svojevrstan model komunikacije. To objašnjava zašto gotovo isti dijelovi ljudskog mozga upravljaju našim govornim i glazbenim aktivnostima, te zašto učenje glazbe pospješuje učenje jezika.