Čini se da svi zagovornici jezičnog purizma od sada imaju i znanstveni dokaz kako su njihova nastojanja i stavovi neutemeljeni. To bi moglo posebno vrijediti za Hrvatsku, u kojoj među brojnim jezikoslovcima postoje tendencije da zagovaraju arhaična jezična pravila i oblike koje više-manje nitko ne želi koristiti. Spomenimo samo neke primjere poput “pogrješka”, “ne ću”, “glede”, “šport”, “uspornik” i sl.

Što nam u vezi toga govori znanost? Grupa znanstvenika sa Sveučilišta Rochester i Georgetown nedavno je provela eksperiment koristeći umjetno stvoren jezik u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, te je otkrila da se svaki jezik spontano mijenja zbog nastojanja mozga da informacije prenosi lakše i učinkovitije.

“Naše je istraživanje pokazalo da ljudi preoblikuju jezik kada njegova struktura postane opterećena suvišnostima ili pak zbunjuća”, izjavio je T. Florian Jaeger, profesor na Sveučilištu Rochester. “Istraživanje je također pokazalo da dajemo prednost onim jezicima koji bolje prenose informacije, održavajući ravnotežu između jasnoće i napora pri govoru.”

Ukratko rečeno, jezici se mijenjaju jer ljudi spontano stvaraju bolji jezik koji će biti primjeren lakšoj komunikaciji. Jezična pravila i norme za koje govornici osjećaju da su suvišni, neprimjereni ili opterećujući, ti isti govornici naprosto zaobilaze ili mijenjaju. Na taj se način jezik spontano prilagođava potrebama i duhu vremena.

Maryia Fedzechkina, članica znanstvenog tima koji je proveo istraživanje, izjavila je: “Nove generacije trebalo bi vidjeti kao one koji obnavljaju jezik, a ne kao one koji ga kvare.”