Prema nedavnom izvješću organizacije Literature Across Frontiers, u Velikoj Britaniji i Irskoj od svih publicističkih izdanja, ona koje su prevedena s nekog stranog jezika čine udio od samo 2,5% ukupnog tržišta. Nešto je bolja situacija s beletristikom i poezijom prevedenima sa stranih jezika, a koji zauzimaju 4,5% tržišta.

Do ovih se rezultata došlo temeljem analize podataka koje je pružio British Library za tri godine: 2000., 2005. i 2006.

Ipak, brojevi u tom smislu pokazuju stanoviti napredak u prevođenju naslova sa stranih jezika:

• ukupno 1721 izdanja u 2000. godini, od toga 529 beletristike
• ukupno 2014 izdanja u 2005. godini, od toga 605 beletristike
• ukupno 2207 izdanja u 2008. godini, od toga 753 beletristike.

Situacija nije puno bolja ni u SAD-u gdje prevedena literatura zauzima samo 3% tržišta.

Čini se kako se multikulturalna društva poput Velike Britanije i SAD-a kad je o literaturi riječ ipak snažno drže domaćih autora i vlastitog jezičnog područja.

Najveći udio prevedenih izdanja danas je očekivano prisutan na malim tržištima poput slovenskoga, hrvatskoga, slovačkoga i sličnih, čiji su jezici gotovo egzotični u ostatku svijeta. Velika svjetska popularnost pojedinih autora s engleskoga govornog područja te snažan globalni marketing čine isplativim objavljivanje prijevoda poznatih svjetskih naslova, više negoli objavljivanje djela relativno nepoznatih domaćih autora.