Provjera pravopisa postala je nezaobilazan proces za sve važne dokumente kao što su poslovni dopisi, službena izvješća i objave za medije, maturalni, diplomski i doktorski radovi itd. Provjerom pravopisa uklanjaju se pravopisne pogreške te se dokument u jezičnom smislu optimizira te postaje spreman za korištenje (čitanje ili daljnje uređivanje). Danas je pismenost postala jedna od najvažnijih poslovnih sposobnosti i kompetencija, možda čak i vrjednija od informatičkih kompetencija. Uzevši u obzir negativan društveni trend općeg pada razine pismenosti (nesposobnost pravilnog pisanog izražavanja, teškoće u oblikovanju smislenih i gramatički ispravnih rečenica, nepoznavanje pravopisa i jezične norme…) koji je uglavnom posljedica smanjenja čitalačkih navika (u današnjoj informatičkoj eri popularnih društvenih mreža i videoigara sve manje ljudi, a pogotovo mladih, čita knjige), umijeće ispravnog pisanog izražavanja sve više postaje iznimka i, samim time, sve rjeđa i cjenjenija osobina.

Koliko god da je sadržaj neke poruke koji se želi pismeno komunicirati kvalitetan, ako postoje gramatičke ili pravopisne pogreške poruka gubi na svojoj vrijednosti te u nekim slučajevima postaje gotovo bezvrijedna. Osim toga, popularnost društvenih mreža na kojima se komunicira uglavnom kratkim ili ultrakratkim jezičnim porukama, a često i raznim slikama, ilustracijama i simbolima (piktogrami!), te prava poplava anglicizama (riječi iz engleskoga jezika) za koje mnogi misle da bolje “zvuče” od hrvatskih istoznačnica, dodatno je opteretila ionako nisku razinu pismenosti pa da danas nije rijetkost da se i fakultetski obrazovane osobe ne znaju pravilno izražavati na materinskom hrvatskome jeziku, što najviše postaje vidljivo u pisanoj komunikaciji. Ako ovakav trend potraje, dobit ćemo društvo supernapredne informatičke tehnologije koje se, u pismenom smislu, vratilo na razinu starijeg kamenog doba kada su ljudi na špiljske zidove urezivali slike životinja i prizora iz lova (gotovo istovjetno današnjim slikovnim porukama putem društvenih mreža i mobitela).

Na koji način možete poboljšati svoje poznavanje jezika i izvršiti jezičnu provjeru vama bitnih dokumenata?

Hrvatski pravopis i provjera pravopisa

Poznavanje i učenje pravopisnih pravila svakako će vam pomoći da se jezična pismenost digne na višu razinu. Danas se službeno važeći hrvatski pravopis može naći na web-stranici www.pravopis.hr s potpuno besplatnim mrežnim pristupom. Ovaj pravopis nudi pravopisna pravila za razne jezične situacije kao i rječnik s opcijom za pretraživanje u kojem se nalaze riječi s kojima je povezan kakav pravopisni problem. Ipak, osim ovog pravopisa koji predstavlja jezični standard i temelj, postoji još cijeli niz jezičnih savjetnika i priručnika koje morate fizički kupiti kako biste ih mogli koristiti i dodatno obogatiti svoje poznavanje jezika.

Automatska provjera pravopisa u Wordu

Postoji mogućnost da za svaki dokument koji je pisan u programu Microsoft Word izvršite automatsku provjeru pravopisa u skladu s jezičnom normom. Iako će ovaj postupak ukloniti većinu tipfelera i pravopisnih pogrešaka, neće utjecati na sintaksu, gramatiku i oblikovanje rečenica što je u jezičnom smislu zapravo najveća “boljka” većine tekstova. Ipak, bolje išta nego ništa.

Lektura i korektura

Jedini način da budete sigurni da će vaš tekst biti jezično ispravan jest da ga date lektorirati. Lektor je stručna osoba (najčešće profesor hrvatskoga jezika) koja vrši prilagodbu teksta pravopisnoj i gramatičkoj normi standardnoga jezika. To podrazumijeva kako ispravljanje vidljivih pogrešaka tako i optimizaciju teksta (stilsku, sintaktičku). Kvalitetan lektor obrazuje se cijeli život, prati jezične trendove i promjene, čita stručnu literaturu (specijalizirani časopisi, pravopisni i jezični priručnici), ima visoku razinu opće kulture te svakom projektu lekture i korekture pristupa maksimalno savjesno i odgovorno. Iako stručna lektura naravno košta, kad je riječ o nekim važnim dokumentima za koje je bitno da budu jezično ispravni, ona zapravo nema alternative.