Lektura teksta neizostavan je proces za mnoge djelatnosti i radnje koje uključuju objavu teksta ili predaju teksta službenim organizacijama i institucijama. Lektura podrazumijeva ispravak raznih jezičnih pogrešaka, tj. optimizaciju pravopisa, gramatike i stila nekog dokumenta s ciljem poboljšanja čitljivosti i jasnoće. Lekturu obavljaju lektori – najčešće profesori hrvatskoga jezika odnosno stručni poznavatelji jezika s višegodišnjim iskustvom u lektoriranju. Pri tom se lektori kao pomagalima služe službenim hrvatskim pravopisom, rječnikom i brojnim jezičnim priručnicima.
Važeća pravopisna norma temelji se na Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se nalazi na web-stranici www.pravopis.hr, a tiskana verzija može se kupiti po cijeni od oko 100-njak kuna. Pravopisni rječnik može se koristiti putem web-stranice http://pravopis.hr/rjecnik.
Lektura diplomskih radova
Jedni od najčešćih korisnika lektorskih usluga su studenti pri kraju svog visokoškolskog obrazovanja. Kako bi mogli uspješno predati završni diplomski rad i steći diplomu, od studenata se traži da diplomski rad bude čitljiv, jasan, pregledan i napisan u skladu s važećim pravopisnim normama. S obzirom na to da nisu svi studenti vrhunski poznavatelji jezičnih pravila, nužno je da svoj završi rad predaju lektoru koji će ga provjeriti i optimizirati. Upravo iz tog razloga većina fakulteta traži od studenata potvrdu o provedenoj lekturi.
Prosječan diplomski rad sadrži otprilike 50-ak kartica teksta, što se može kvalitetno lektorirati u roku od 2 do 3 dana, s cijenom od otprilike 700 do 1000 kn. Naravno, postoje razni lektori s različitim cijenama. Danas se mogu naći “lektori” koji po raznim online oglasnicima nude uslugu lekture za smiješno niske cijene. Kroz kontakt s brojnim studentima shvatili smo da je takva “lektura” zapravo tek površna, automatska provjera pravopisa u Wordu koju može napraviti gotovo svatko bez ikakvog jezičnog predznanja. To se zapravo može i jednostavno predvidjeti: ako vam netko ponudi cijenu lekture diplomskog rada od recimo 300 kuna, zacijelo nećete očekivati da takva osoba vašem radu posveti nekoliko dana svoga vremena.
Postoje čak i lektori koji tako naprave više štete negoli koristi, s obzirom na to da za niske cijene usluge ne žele posao lekture napraviti kako treba (ili jednostavno ne znaju, bez obzira što čak i imaju nekakvu diplomu). Nerijetki su oni studenti koji nakon jeftine “lekture” od strane nesasvjesnih i nestručnih osoba moraju zapravo opet platiti lekturu, ovaj put od strane pravog, kvalitenog i stručnog lektora, iz razloga što je početna “lektura” obavljena traljavo, površno i nestručno te takav rad s brojim jezičnim pogreškama nije dobio prolaznu ocjenu od strane mentora.
Lektura doktorske disertacije ili znanstvenog rada
Lektura doktorske disertacije također je čest slučaj kada je lektura neophodna iz službenih, odnosno akademskih razloga. Kao i kod lekture diplomskog rada, i lektura doktorske disertacije nužna je kako bi doktorski rad bio jezično ispravan te kao takav prošao skrupuloznu procjenu i provjeru komisije. Temeljni preduvjet da doktorska disertacija bude uspješna jest da je pravopisno i gramatički korektno napisana. Isto vrijedi i za ostale znanstvene radove i članke, pogotovo one koji će biti objavljeni u znanstvenim (domaćim ili stranim) časopisima.
S obzirom na to da znanstveni radovi sadržavaju osim hrvatskoga teksta i sažetak (summary) na engleskome jeziku, i njega je potrebno lektorirati. To u praksi znači da vam cjelovitu lekturu neće moći napraviti isključivo profesor hrvatskoga jezika, nego je osim njega potreban i lektor za engleski jezik. Zbog toga se za kvalitetnu lekturu najbolje obratiti prevoditeljskoj agenciji koja će vam ponuditi i jedno i drugo.
Lektura knjiga i autorskih rukopisa
Kvalitetna lektura teksta možda nigdje ne dolazi više do izražaja kao pri lektoriranju knjiga i autorskih rukopisa koji se spremaju za tisak. Mnogi pisci potroše i po nekoliko godina za istraživanje i pisanje svoje knjige – autorskog djela – i onda potpuno nespremni ulaze u proces objave. Naime, kad se odluče izdati knjigu u vlastitoj nakladi, pogrešno misle da je knjigu potrebno još samo tiskati i to je to. Velika većina ih uopće nije svjesna činjenice da im buduća knjiga obiluje raznoraznim pravopisnim pogreškama.
Nakon što knjiga koja nije prošla proces lekture bude tiskana, obično prije ili kasnije od čitatelja dobiju povratnu informaciju o brojnim (ponekad čak i smiješnim) jezičnim nedostacima. Naravno, kad je djelo već tiskano, tada je kasno za bilo kakve naknadne intervencije, osim ako se ne želi tiskati ponovljeno, ispravljeno izdanje.
Zato je lektura teksta nezaobilazna stavka za tisak iole ozbiljnije knjige ili autorskog djela: bez lekture, svako će djelo više pažnje izazvati jezičnim pogreškama i nedostacima, nego samim sadržajem.
Lektura i korektura
Ponekad se uz pojam lektura teksta koristi i pojam korektura teksta. Riječ je zapravo o pojmovima koji se nadopunjuju: korektura podrazumijeva provjeru teksta u cilju pronalaženja i ispravljanja potencijalnih slovnih i znakovnih pogrešaka (tipfeleri) koje je autor nehotice napravio. Za razliku od lekture, korektura se ne odnosi na sveobuhvatnu stilsku i jezičnu provjeru, već isključivo na slučajne pogreške (Lapsus calami) nastale u procesu pisanja ili tipkanja.
Lektura i korektura zajedno osiguravaju da će tekst nakon ispravka svih jezičnih pogrešaka biti kvalitetan, smislen, čitljiv, te da jezične pogreške čitateljima neće odvlačiti pažnju od samog sadržaja.
Jezični savjetnici za lekturu hrvatskoga jezika
Kao što smo na početku spomenuli, lektori se pri procesu lekture koriste važećim pravopisom i rječnikom hrvatskoga jezika, kao i raznim jezičnim savjetnicima koji im pomažu pri rješavanju raznih jezičnih dvojbi. Pored hrvatskoga pravopisa koji je dostupan na web-adresi http://pravopis.hr, također postoji i besplatno dostupan rječnik hrvatskoga jezika u izdanju Hrvatskog jezičnog portala.
Osim pravopisa i rječnika, lektori se mogu služiti i jezičnim savjetnicima odnosno priručnicima od kojih ćemo neke ovdje navesti:
- Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb 1990. i 1991.
- Krmpotić, Marijan: Jezični priručnik, Zagreb, 1992.
- Bogdanić, Neven: Jezični priručnik hrvatskoga jezika, Split, 1994.
- Franjo Tanocki, Hrvatska riječ — jezični priručnik , Osijek 1994. i 1995.
- Stjepko Težak, Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb 1995.
- Mile Mamić, Jezični savjeti, Zadar 1996. i 1997.
- Govorimo hrvatski: jezični savjeti (ur. Mihovil Dulčić), Hrvatski radio, Zagreb 1997.
- Ivan Zoričić, Hrvatski u praksi, Pula 1998.
- Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1999.
- Krmpotić, Marijan: Hrvatski jezični priručnik, Zagreb, 2001.
- Težak, Stjepko: Hrvatski naš (ne)podobni, Zagreb, 2004.
- Matković, Maja: Ah taj hrvatski!, Zagreb, 2005.
- Maja Matković, Jezični savjetnik: iz prakse za praksu, Škorpion, Zagreb 2006.
- Nives Opačić, Hrvatski u zagradama: globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.
- Jasmina Nikić-Ivanišević, Nives Opačić, Zoran Zlatar, Jezikomjer: Vodič za izbjegavanje najčešćih pogrešaka u hrvatskom standardnom jeziku, knjiga + 2CD, Croma Co., Stobreč, 2006.
- Nives Opačić, Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb 2009.
- Lada Hudeček, Milica Mihaljević i Luka Vukojević, Jezični savjeti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2010. i 2011.
- Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska − Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji, pripremili Lana Hudeček i Maja Matković, Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb 2012.
- Sanda Ham i dr., Hrvatski jezični savjeti, Školska knjiga, Zagreb 2014.
- Goranka Blagus Bartolec i dr., 555 jezičnih savjeta, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
Mrežni izvori:
- http://prirucnik.hr/ (besplatan jezični priručnik koji se može preuzeti u PDF-u)
- stitch blog http://blog.dnevnik.hr/stitch/
- Jezični savjetnik forum http://www.forum.hr/showthread.php?t=749012
- Alemko Gluhak, Svakojaki jezični grijesi iz glasila – bilješke s predavanja dr. sc. Alemka Gluhaka
Postoji li besplatna lektura teksta online?
Mnogi se pitaju postoji li besplatna lektura teksta koja se može dobiti online, tj. da lekturu trenutačno obavi nekakav program tipa Google Translate. Ako već postoji program koji besplatno prevodi, tada bi mogao postojati i program za besplatno lektoriranje, zar ne? Prije svega, Google Translate (i slični programi) uopće nisu besplatni. Googleov prevoditelj prevest će vam samo kraću količinu teksta do određenog broja znakova, a za sve više od toga morate platiti Google Translate API. Osim toga, Google Translate jako loše prevodi. Bez obzira na napretke u tehnologiji, svi se za kvalitetne prijevode još uvijek obraćaju ljudskim prevoditeljima.
Kad je riječ o lekturi teksta, tu je situacija još jednostavnija. Ne postoji ni jedan besplatan program ili aplikacija kad je u pitanju lektura teksta. Čak i popularni Grammarly – program za online ispravljanje pogrešaka u engleskim tekstovima – uopće nije besplatan. Kao i Google Translate, besplatna je samo provjera prvih par stotina znakova, a sve više od toga treba platiti.
No slično kao i Google Translate, Grammarly vam ne može optimizirati sintaksu ili stil. Riječ je zapravo o automatskom ispravljanju – zapravo korekturi – nekih očitih pogrešaka koje se mogu detektirati zbog memorije spremljenih tekstova. No za sveobuhvatnu i kvalitetnu lekturu opet ćete se trebati obratiti ljudskom lektoru od krvi i mesa 🙂
Odgovori