Neupućeni promatrači prevoditeljskog tržišta mogli bi zaključiti da prevođenje kao zanimanje više nije in. S obzirom na višegodišnje bombastične najave o umjetnoj inteligenciji koja će “savršeno prevoditi” sve tekstove, kao i na višegodišnje postojanje besplatnih online alata tipa Google Translate, stvorila se jedna netočna percepcija o ljudskim prevoditeljima kao o reliktima prošlosti.

Brojne instant-aplikacije samo, eto, što nisu u potpunosti zamijenile sve prevoditelje na planeti Zemlji. Dovoljno je samo preuzeti nekakvu besplatnu aplikaciju, pogledati na njoj nekoliko reklama i ona će trenutačno i bez greške prevesti antologiju starofrancuske duhovne poezije s početka 14. stoljeća, tehnički priručnik za bazenske klime ili doktorsku disertaciju iz područja bioetike. Dakako, sve je to daleko od stvarnosti.

Prevoditeljske usluge u velikom su porastu

Raznorazni “stručnjaci” već godinama proglašavaju smrt prevoditeljskog tržišta i propast prevoditeljske industrije koju će pokopati napredna tehnologija i “umjetna inteligencija”. Na neki način podsjećaju na samoproglašene mesijanske proroke koji stalno najavljuju Sudnji dan i kraj svijeta, samo što taj nikako da se dogodi.

Stvarnost je zapravo potpuno drugačija: globalno prevoditeljsko tržište svake godine stabilno raste po stopi od gotovo 6%, a samo u zadnjih sedam godina broj novootvorenih radnih mjesta za prevoditelje u, primjerice, SAD-u je udvostručen! Istovremeno je broj prevoditeljskih tvrtki i agencija porastao za 24%. To su konkretne činjenice potkrijepljene službenim istraživanjima Common Sense Adviseryja te statistikom američkog Ministarstva rada. Slična je situacija i u ostalim razvijenim zemljama.

U prevoditeljskoj industriji tehnologija ne samo da nije zamijenila prevoditelje, nego je pomogla da se otvore nove radna mjesta te im također pomaže u procesu prevođenja. Drugim riječima, tehnologija je postala pomoćni alat, a ne zamjensko sredstvo.

Kako ekonomija i poslovni procesi sve više postaju globalizirani, tako i brojne tvrtke i korporacije uviđaju da su im za poslovni uspjeh potrebni kvalitetni prevoditelji. Ulažući u prijevode i lokalizaciju svojih proizvoda i usluga, ostvaruju nove tržišne potencijale i rast prodaje, a tako ujedno raste i prevoditeljsko tržište što se očituje kroz sve veću potražnju za prevoditeljskim uslugama.

Globalizacija stvara nove sadržaje

Ujedno se, zahvaljujući globalizaciji, sve više povećava količina sadržaja kojeg treba prevesti i lokalizirati. Upravo je tehnologija ta koja stvara sve više sadržaja, no za kvalitetan prijevod specijaliziranog sadržaja potrebni su ljudski prevoditelji.

Ni jedna tvrtka koja proizvodi čak i robu široku potrošnje tipa mobitele, televizore, perilice suđa, automobile i slično, za lokalizaciju svojih proizvoda i korisničkih priručnika neće upotrijebiti nekakvu aplikaciju ili Google Translate. Svaki Samsung, Apple, Huawei ili elektronički uređaj bilo koje druge marke, ili pak automobil, da bi došao na tržište trebao je proći proces jezične lokalizacije i prevođenja raznih manuala, softverskih naredbi, certifikata, garantnih listova… Ista je stvar i za sve druge proizvode koji se rade u jednom dijelu svijeta, a prodaju globalno.

Trendovi prevoditeljske industrije bit će takvi da će u idućih 15-20 godina prevoditeljsko tržište sve više rasti, paralelno s napretkom tehnologije i sve utjecajnijom globalizacijom. Možda će se u dogledno vrijeme i pojaviti poboljšani prevoditeljski alati, no oni će opet biti pomoćno sredstvo te će morati biti upravljani i optimizirani od strane ljudskih prevoditelja.

I dok napredne zemlje i razvijena tržišta ulažu velika sredstva u prevoditeljske usluge koje će im donijeti višestruku korist, kod nas u dijelu poduzetničkog sektora još uvijek vlada uvjerenje da se prijevodi i lokalizacija mogu nekako “sami od sebe” odraditi. Sve dok ne prevlada svijest da kvalitetan prijevod u globaliziranom svijetu nije trošak nego odlična poslovna prilika, zaostajat ćemo u rastu naspram propulzivne globalne ekonomije.