Tzv. “gig economy”, odnosno tip rada u kojem prevladaju pojedinačni mikroposlovi (za razliku od klasičnog rada za stalno ili na neodređeno), uzima sve više maha u svjetskoj ekonomiji. Pogotovo među mlađom populacijom. I dok jedni u tome vide opasnost po društvo, jer s takvim poslovima nema nikakve financijske garancije, stabilnosti, mogućnosti dizanja kredita itd., drugi u tome vide priliku za razvoj i – naprosto uživaju.

Sve više freelancera i mikroposlova

Freelanceri su se nekoć doživljavali kao osobe koje povremeno odrade pokoji poslić u slobodnom vremenu nakon što završe s redovitim, stalnim poslom. Danas više nije tako. Samo u SAD-u postoji više od 55 milijuna freelancera koji obavljaju razne mikroposlove i projekte, i to u svim vrstama zanimanja: od prevoditelja do programera, s tim da nemaju nikakav “stalan” posao. To je čak 35% američke radne snage – gotovo nepojmljivo.

Zapravo, za većinu freelancera ovakav način rada donosi zadovoljenje svih njihovih financijskih potreba, te u svemu tome osjećaju osobnu i profesionalnu satisfakciju. Mnogi se nikada ne bi mijenjali za neki stalan uredski posao koji često može biti naporan, jednoličan i s hrpom ograničenja, iako naizgled donosi financijsku sigurnost.

Stvar je u tome što je freelance tržište u neprestanom porastu i zapravo posla je u tom segmentu sve više. Danas se do većine poslova i projekata dolazi online, putem raznih digitalnih platformi. To prije svega štedi vrijeme freelancerima, ali i poslodavcima, i jako je praktično. Osim toga sve se više tvrtki odlučuje za outsourcing većine ili dijela radne snage. Prednosti takvog načina rada za poslodavce su mnoge, iako će mnogi možda s pravom reći da freelance poslovi ipak ne mogu garantirati dugoročnu financijsku sigurnost. Npr. ako ste freelancer, teško da ćete moći podići bilo kakav veći kredit, a pogotovo npr. stambeni. Barem ne u Hrvatskoj.

Ipak, oni koji jednom uplivaju u freelance vode, obično kažu da se ni pod koju cijenu ne bi vratili u neki uredski posao. Freelanceri obično prakticiraju rad od kuće, dakle iz udobnosti vlastitog doma, i to je možda glavna prednost ovakvog načina rada. Nema obaveznog dizanja rano ujutro, nema prometnih gužvi, nema gubljenja vremena u putu, nema troškova automobila i goriva ili pak drndanja autobusom na putu do radnog mjesta, nema nervoznih kolega ili strogog šefa itd.

Marketingom do klijenata

Na koji način freelanceri dolaze do posla, pa tako i novaca? Freelanceri su solo-igrači koji do svega dolaze samostalno. To znači da se trebaju samostalno pobrinuti i za marketinške aktivnosti jer bez marketinga naprosto nema novih klijenata i projekata.

Prema jednom istraživanju freelancera i njihovih aktivnosti, njih oko 55% provodi 3 sata tjedno na marketinške aktivnosti. 51% njih smatra da marketing zahtijeva puno vremena, a 41% ih smatra da je marketing dosta skup. Ipak, čak ih 83% ulaže novac u neki oblik online marketinga – npr. oglašavanje putem društvenih mreža, AdWords oglašavanje, premium paketi za posredničke freelance platforme itd. Većina ih na online marketing potroši do 100 dolara mjesečno. No zanimljivo, oni koji su rekli da na marketing potroše više, također i zarađuju više.

Zapravo, odavno je poznato da pametno osmišljena marketinška kampanja ne samo da isplati uloženo, nego obično donosi višestruko više na uloženo. To pogotovo vrijedi za digitalni marketing koji danas, realno govoreći, polako postaje i jedini marketing.

Zanimljiv je i način na koji freelanceri doživljavaju sebe i svoj posao. Polovica njih za sebe će reći da su “samozaposleni” (self-employed). 19% sebe smatra “malim poduzetnicima” (small-business owners), drugih 19% se smatra naprosto “poduzetnicima” (entrepreneurs), a svega ih 12% favorizira izraz freelancer.

Freelance karijera za mnoge sve izglednija

Bez obzira kako zvali ovaj tip posla, bez sumnje svugdje u svijetu uzima sve više maha. Iako u Hrvatskoj još uvijek nema freelancera u tolikom postotku kao npr. u SAD-u, čini se da je to izgledna budućnost za mnoge buduće hrvatske građane, pogotovo mlade koji će tek krenuti na tržište rada. Prednost ovakvog rada je i u tome što ako imate potrebne vještine i znanja, bez problema možete npr. iz Hrvatske raditi za klijente iz SAD-a, Indije ili Kine. Mogućnosti su doslovno neograničene.

U Hrvatskoj postoji i lokalna burza freelance poslova na web-adresi www.freelance.hr gdje se uglavnom traže programeri, web-developeri, dizajneri, prevoditelji, marketinški stručnjaci, tekstopisci itd. Neki se poslovi mogu naći i na društvenim mrežama, npr. u specijaliziranim Facebookom grupama, mada zapravo postoji velik broj specijaliziranih platformi globalnog dosega na kojima svatko može pokušati pronaći posao.