Kamen iz Rosette, koji je otkriven 1799. godine pokraj gradića Rosette u Egiptu, omogućio je prijevod egipatskih hijeroglifa koji su znanstvenicima stoljećima bili nedokučiva tajna.

Tekst na tom kamenu sadrži 14 linija (redaka) hijeroglifa, ispod kojih su 32 linije demotskog pisma te na dnu 54 linije grčkog pisma. Iako je natpis na grčkom odmah bio preveden, znanstvenici ostalo nisu mogli razumjeti.

Nešto kasnije, 1808. godine mladi francuski znanstvenik i lingvist Jean-François Champollion započeo je proučavati te natpise. Ispravno je pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom!

Zagonetni hijeroglifi tako su bili sve manje nepoznanica. 1822. godine Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami (zvučni), a drugi piktogrami (slikovni).

1824. godine objavio je svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje za prevođenje hijeroglifa. Tako je kamen iz Rosette, kojeg je proučavao mladi briljantni znanstvenik, pridonio rješavanju stoljećima stare tajne egipatskog pisma.