Anja Lordanić (27) je stručna prevoditeljica i sudski tumač za engleski i talijanski jezik. Rođena i odrasla u Zadru, preselila se u Zagreb gdje sada ima vlastiti obrt za prevođenje naziva Studio 22 (https://www.studio22.hr). Obožava prevoditeljski posao te će vrlo energično, kvalitetno i profesionalno odraditi svaki prevoditeljski projekt, a prijevod uvijek isporučiti na vrijeme.
Postavili smo joj nekoliko pitanja kako bi nam pobliže opisala svoja prevoditeljska iskustva te dojmove i razmišljanja o prevoditeljskoj karijeri.
Anja, prije svega hvala ti što si pristala na ovaj razgovor. Počnimo od početka. Kako to da si se odlučila za studij stranih jezika, odnosno prevoditeljsku karijeru?
Prevoditelji su često zatvoreni unutar svoja četiri zida, zato hvala vama na prilici da drugim kolegama i široj publici približim svoja stajališta i ideje!
Kako to često biva, strani su me jezici pratili od malih nogu – najranija je uspomena gledanje animiranih serija na Cartoon Networku i gotovo svakodnevno „upijanje“ engleskog jezika. Kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje redovito sam učila engleski i talijanski jezik i izvan škole, no nisam znala da ću i ostati na toj putanji. Nakon neuspješnog pokušaja upisa na drugi fakultet (iz dijametralno suprotnog područja), zaključila sam da bi bilo dobro upisati studij jezika. Srećom, snašla sam se i nikad se nisam pitala je li to bio pravi odabir.
Nakon tri godine preddiplomskog studija, odlučila sam upisati prevoditeljski smjer jer sam smatrala da ću na taj način imati više prilika u pogledu zapošljavanja po završetku fakultetskog obrazovanja, a i nikad se nisam ozbiljno zamišljala kao predavač jezika.
Kako je izgledalo tvoje odrastanje u Zadru? Što te je motiviralo da se preseliš u Zagreb?
Zadar je po mnogima idealan grad za život jer postoji ravnoteža između privatnog i poslovnog života, a to sam ponajviše osjetila nakon preseljenja u Zagreb. U Zadru postoji sve više sadržaja i to je grad koji ima izniman potencijal za širenje. Odrastanje u Zadru, kao i u svakoj manjoj sredini, bilo je ugodno, a sve su se želje, obveze i izvannastavne aktivnosti mogle „strpati“ u jedan dan upravo zbog kompaktnosti grada i dostupnosti svih sadržaja.
Međutim, Zagreb ipak pruža širi dijapazon poslovnih prilika, a to je jedan od razloga zašto sam svoju karijeru odlučila započeti upravo ovdje. Kao i mnogi drugi kolege, uvidjela sam da se u Zagrebu nalazi najveći broj prevoditeljskih agencija, dok ih je u Zadru ili nekom drugom manjem gradu samo po nekoliko.
Koja je razlika u načinu življenja i mentalitetu ljudi u Dalmaciji i Zagrebu? Neki kažu da su ljudi u Dalmaciji opušteniji, no da u Zagrebu ima više prilika za posao i karijeru?
Generalno govoreći, ljudi su u Dalmaciji opušteniji, no itekako su spremni na rad. Međutim, radni dan u Zadru i Zagrebu ne da se usporediti. U Zadru pojam „commute“ (putovanje do posla) praktički se i ne spominje, dok je to u Zagrebu sastavni dio svakodnevnice.
Također, primijetila sam izraženiji osjećaj konkurencije kod kolega u Zagrebu upravo iz razloga što je velika većina prevoditeljskih agencija i pružatelja jezičnih usluga smještena u Zagrebu. Ta činjenica nosi i svoje prednosti jer te takav stil života tjera na poboljšanje vlastitih sposobnosti, o kojoj god da se struci radilo. Kao i uvijek, uz trud i malo sreće, u konačnici se uvijek naiđe na ljude koji su spremni pomoći, proslijediti posao i širiti dobar glas o tebi.
Jesi li ikada razmišljala o tome da možda umjesto da se baviš prevođenjem, radiš u nekoj školi kao nastavnica engleskoga i talijanskoga jezika?
Budući da sam mnogo godina provela u školskim klupama učeći strane jezike, ta bi se misao znala pojaviti. Tijekom fakultetskog obrazovanja periodično sam se bavila instrukcijama, no to jednostavno nije bilo za mene. Iako su polaznici postigli željene rezultate, nisam dovoljno uživala u tome, a to je bilo svojevrsno olakšanje jer u životu često je dobro iskusiti i ono što ti ne „leži“ kako bi bio još sigurniji u ono što te veseli.
Mnogi se ljudi pitaju kako je to biti profesionalni prevoditelj. Je li većinu posla odradiš u uredu ili ipak prevoditeljski posao „nosiš“ sa sobom i kući? Bi li voljela permanentno raditi i prevoditi u udobnosti vlastitog doma?
Najveći dio posla obavljam upravo od kuće i to je iznimno praktično. Naravno, ponekad je teško odrediti granicu između posla i odmora jer poslovno je računalo uvijek nadohvat ruke 😊. Ono najvažnije što svima preporučujem jest postavljanje granica – postavite si radno vrijeme i odlučite jeste li uopće ili koliko ste često voljni raditi vikendima. Sve te stavke utječu na kvalitetu života i na ravnotežu kojom većina teži. Granice je jednostavnije postavljati kad se radi u uredu koji je fizički odvojen od mjesta stanovanja, no uz praksu i jasnu komunikaciju sve je moguće.
Iznimno sam zadovoljna svojim rasporedom jer sam s vremenom sve organiziranija, produktivnija i mogu procijeniti koliko će mi vremena određeni projekt oduzeti. Rad na postizanju ravnoteže dugotrajan je proces, no radni vikendi sve su rjeđi, kao i rad do kasno navečer.
U budućnosti voljela bih imati ured u blizini mjesta stanovanja upravo radi fizičke odvojenosti i osjećaja „završetka radnog dana“.
Može li se od prevoditeljske karijere pristojno zaraditi i živjeti? Je li do klijenata teško doći ili imaš toliko posla da o tome uopće ne brineš?
Apsolutno. Kako bi se u poslu postigli uspjeh i sigurnost, samozaposleni profesionalni prevoditelj trebao bi konstantno raditi na svojim sposobnostima, ali i biti u mogućnosti uvidjeti nove poslovne prilike i prepoznati kvalitetne klijente i suradnike. Također, ono što bih svima savjetovala jest razmišljanje izvan okvira naše struke, odnosno razgovore s osobama koje nisu usko vezane za prevođenje. Na taj se način dolazi do novih ideja s pomoću kojih se možemo istaknuti u masi. Dakle, nije dovoljno biti „samo“ dobar prevoditelj kako bi se ostvarila pristojna zarada, već osoba koja se kontinuirano razvija i koja će taj svoj razvoj biti u mogućnosti dobro „upakirati“ i predstaviti potencijalnim klijentima.
Do klijenata nije jednostavno doći, to je dugogodišnji proces koji podrazumijeva trud, upornost i kreativnost. Na tržištu postoji mnogo prevoditelja kojima je to primarni izvor prihoda, no postoje i oni koji se prevođenjem bave nakon svojeg radnog vremena. Kao i u svakom poslovanju, baza klijenata širi se s vremenom zahvaljujući preporukama, oglašavanju i sl.
Kad govorimo o prevoditeljskim agencijama, situacija je malo drugačija; agencije imaju velike baze prevoditelja, a to je i prednost i nedostatak. Potrebno je određeno vrijeme (ponekad i šest mjeseci do jedne godine) kako biste nekoj agenciji postali prva osoba za određeno područje ili projekt. S druge strane, s agencijama će prevoditelj-početnik puno brže sklopiti suradnju, što je izvrsno radi usavršavanja prevoditeljskog „zanata“, ali i sposobnosti organizacije i upravljanja vremenom.
Osobno, surađujem i s agencijama i s direktnim klijentima i ta mi je kombinacija zanimljiva. Primjerice, s direktnim ste klijentom u kontaktu od početka do kraja projekta, dok je s agencijom cjelokupni proces puno brži, a sve od navedenog može biti i prednost i nedostatak!
Kako je koronavirus pandemija utjecala na tvoj posao?
Vlastiti sam obrt službeno otvorila u studenom 2020., no do tog sam trenutka više godina radila na uspostavljanju dobrih i kvalitetnih odnosa (i s klijentima i s kolegama). Iz tog razloga nisam osjećala nesigurnost ili strah jer sam znala da sam postavila dovoljno dobre temelje za uspjeh. Ono što me je iznenadilo jest činjenica da je posao iz mjeseca u mjesec rastao i na tome sam iznimno zahvalna jer sam svjesna da su mnogi ljudi morali promijeniti životni ili poslovni kurs kako bi opstali. Koronavirus uzrokovao je smanjeni priljev posla od nekih klijenata, no s druge su se strane često javljale agencije ili fizičke osobe kojima je bio potreban ovjereni prijevod COVID-19 testa ili nalaza kako bi mogli putovati u inozemstvo.
Koji su najveći izazovi u prevoditeljskoj karijeri s kojima si se do sada susrela?
Kao i mnogim poduzetnicima, najveći je izazov širenje mreže klijenata. Potrebno je biti otvoren, snalažljiv, ali i kolegijalan. Mnoge se suradnje sklapaju upravo zahvaljujući preporukama drugih kolega. Također, u masi prevoditelja, klijenti neće baš uvijek primijetiti upravo nas, već bismo mi trebali biti u stanju predstaviti vlastite sposobnosti na jasan, profesionalan i kreativan način.
Drugi se izazov odnosi na nemogućnost potpunog planiranja dana ili tjedana. Nerijetko se dogodi da tijekom jednog radnog dana imam nekoliko manjih prijevoda, a krajem istog dana dobijem projekt od nekoliko desetaka kartica s relativno kratkim rokom isporuke. Ako sljedeći dan dobijem još jedan veći projekt, imam ideju kako će mi tjedan izgledati, no to nisam mogla planirati tjedan dana unaprijed. Ne postoji precizan raspored, no upravo se iz tog razloga i broj radnih sati mijenja ovisno o količini i zahtjevnosti svakog projekta.
Što te veseli u prevoditeljskom poslu?
Najviše me veseli činjenica da sam kriva za sve propuste, ali i da sam zaslužna za sve svoje uspjehe. U prvom je slučaju iskrenost najbolja politika, dok će potonji poslužiti kao motivacija za daljnji rad.
Također, sloboda organizacije vremena nekim je ljudima problematična, no uz dovoljno je prakse moguće procijeniti svoje jače i slabije strane. Postoje razni alati s pomoću kojih možemo procijeniti koliko nam je vremena potrebno za određeni projekt ili zadatak (administracija, razgovor s klijentima, dostava ovjerenih prijevoda i sl.). Kroz vrijeme naučila sam organizirati i „grupirati“ određene obaveze kako bih bila što efikasnija. Zahvaljujući tome, nerijetko sam u mogućnosti odraditi sve obveze i biti izvan „ureda“ i tijekom radnog vremena, a to nije moguće na svakom radnom mjestu.
Imaš vlastiti obrt za prevođenje. Je li bolje raditi tako samostalno ili biti zaposlen u sklopu neke velike prevoditeljske agencije? Kakva su tvoja iskustva u vezi rada za prevoditeljske agencije?
Svakom bi prevoditelju koji je na početku svoje karijere preporučila rad u prevoditeljskoj agenciji. Postoji mnogo stvari koje se nauče tijekom rada u agenciji, a koje su iznimno korisne i praktične, od prevođenja različitih vrsta tekstova i dokumenata i usmenog prevođenja do administracije i komunikacije s klijentima. Pojedinim prevoditeljima takav način rada dugoročno odgovara jer ne moraju osobno brinuti o akviziciji klijenata, što sam ranije navela kao veliki izazov u našoj struci.
Osobno, mnogo sam sretnija otkad sam samostalna jer u sklopu svojeg obrta / male agencije mogu odrediti daljnje ciljeve i planove. U suprotnom, ti bi se ciljevi i planovi trebali predložiti poslodavcu koji možda ima potpuno drugačiju ideju za širenje svojeg poslovanja.
Ukratko, osnovna sam znanja i vještine stekla tijekom rada u prevoditeljskim agencijama, a nadogradnja tih znanja nikad neće prestati.
Tko najčešće naručuje tvoje prevoditeljske usluge? Fizičke osobe odnosno pojedinci, ili pak firme, organizacije…?
Najčešći su naručitelji prevoditeljske agencije i trgovačka društva.
Kad se uspostavi kvalitetan odnos s administratorima/vlasnicima prevoditeljskih agencija, praznog hoda nema i suočavate se s raznim vrstama tekstova, a to posluži kao izvrsna praksa jer svako područje ima svoje specifičnosti.
S druge strane, s trgovačkim društvima znate što možete očekivati (ovisno o njihovoj primarnoj djelatnosti). Ako su u pitanju odvjetnička društva, znate da ćete u pravilu raditi na prijevodima pravne tematike, dok ćete od neke turističke zajednice dobivati tekstove takve prirode. Potrebno je prepoznati u čemu uživate, a to će poslužiti kao jedna od smjernica za daljnje ciljano oglašavanje i širenje mreže.
Bi li današnjim mladima i budućim studentima preporučila da završe prevoditeljski studij i započnu prevoditeljsku karijeru? Koje su najveće teškoće i prepreke koje mogu očekivati?
Prevoditeljski studij može biti iznimno koristan i prevođenje otvara mnoga vrata; diplomirani prevoditelji ne moraju se nužno usredotočiti na rad u prevoditeljskim agencijama ili na pokretanje vlastitog poslovanja. Mnoga trgovačka društva i korporacije imaju potrebu za tzv. in-house prevoditeljima, a u turističkim se destinacijama u Hrvatskoj otvara prostor za prevoditelje raznih jezika.
Kao i u svakom poslu, početak je najteži. Savjetovala bih redoviti kontakt sa starim i novim kolegama, praćenje novosti u prevoditeljskoj industriji (npr. koja su područja tražena, koji su novi alati ili softveri na tržištu, koje će se konferencije odvijati uživo ili na mreži i sl.) i kontinuiranu nadogradnju jezika.
Misliš li da će razvojem automatskih online prevoditeljskih alata kao što je npr. Google Translate jednog dana nestati potreba za ljudskim prevoditeljima? Hoće li tehnologija u bližoj budućnosti ukinuti prevoditeljski posao?
Prevoditeljski alati sve su napredniji i svakako olakšavaju i ubrzavaju posao zahvaljujući prijevodnim memorijama koje nadopunjujemo sa svakim novim projektom. Međutim, smatram da će profesionalni prevoditelji uvijek biti potrebni jer svaki jezik ima svoje specifičnosti i kulturološke finese, jezik nikad nije crno-bijeli. Postoje određene „šprance“ kojima svaki prevoditelj raspolaže i koje neće doživjeti velike promjene, no svakom je tekstu potrebno pristupiti odgovorno i s razumijevanjem, što alat nije u stanju.
S obzirom na to da odlično poznaješ dva strana jezika, jesi li ikada razmišljala o tome da se trajno preseliš u neku stranu zemlju? Što te je zadržalo da ostaneš u Hrvatskoj?
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila sam sigurna da ću jednog dana barem neko vrijeme živjeti u stranoj zemlji. Međutim, život se posložio na način da ostanem u Hrvatskoj i svoj život osmislim ovdje. Zagreb je otvorio mnoge poslovne prilike, ali i prevoditeljski me posao ne ograničava isključivo na suradnju s hrvatskim agencijama ili klijentima jer se govornici engleskog i talijanskog jezika nalaze na raznim stranama svijeta.
Tijekom fakulteta, jedan sam semestar provela na Erasmusu na Siciliji i rado bih ponovno provela nekoliko mjeseci u bilo kojoj stranoj zemlji radi usavršavanja.
Postoji li neka država ili mjesto koje ti se posebno sviđa?
Već nekoliko godina razmišljam o putovanju u Australiju. To bi iziskivalo 3 – 4 tjedna godišnjeg odmora, i to po mogućnosti dok je kod nas zima, a nisam sigurna koliko je to trenutno izvedivo. Čini se da će ta ideja još neko vrijeme biti na čekanju.
U međuvremenu, rado bih obišla još nekoliko hrvatskih otoka koje još nisam posjetila, poput Brača, Mljeta i Pelješca.
Hrvatska je poznata kao zemlja visokih poreza i ostalih javnih davanja. Smatraš li da npr. visoki porezi, doprinosi i nameti negativno utječu na današnje prevoditelje, pogotovo freelancere koji nisu trajno zaposleni?
Kao vlasnica paušalnog obrta, nisam u sustavu PDV-a i iznimno sam zadovoljna visinom svojih troškova. Doprinose i porez u mogućnosti sam pokriti s nekoliko manjih projekata, a ostatak mjeseca računa se kao dobit. Takav je oblik poslovanja zaista najpogodniji za mlade prevoditelje jer su početna ulaganja gotovo zanemariva, a kad se poslovanje uhoda, mjesečne obveze ne predstavljaju veliki teret.
Ako govorimo o prevoditeljima čija su društva u sustavu PDV-a, situacija je manje pogodna i upravo se iz tog razloga mnogi prevoditelji odlučuju na stalno zaposlenje u prevoditeljskoj agenciji ili na nekom radnom mjestu izvan struke.
Stigneš li u slobodno vrijeme pročitati neku knjigu? Koje bi zanimljivo štivo preporučila našim čitateljima?
Zbog prirode posla, svakodnevno sam izložena raznim sadržajima, a na kraju dana redovito otvorim aplikaciju Medium na kojoj se objavljuju članci raznih neovisnih autora koji pokrivaju širok dijapazon tema. Sučelje je već prilagođeno mojim interesima i uvijek izdvojim 10-ak minuta za čitanje o nečemu što me zanima i što će mi pomoći u osobnom i profesionalnom razvoju.
Osim toga, redovito slušam podcaste jer mi audio sadržaj iznimno odgovara dok obavljam svakodnevne rutinske zadatke. Većina je podcasta na koje sam pretplaćena na engleskom jeziku i na taj način usputno obogaćujem vokabular i uvijek naučim nešto novo.
Također, naša je podcast scena sve življa, a svim bih prevoditeljima i ljubiteljima jezika svakako preporučila podcast pod nazivom Bliski susreti jezične vrste na kojem sam odnedavno i suvoditeljica!
Anja Lordanić, stalni sudski tumač za engleski i talijanski jezik
Studio 22
Ulica Božidara Adžije 22
HR – 10000 Zagreb
Croatia
Kontakt:
+385 99 474 2700
Odgovori