Dok još uvijek traje svjetska zdravstvena i ekonomska kriza uzrokovana koronavirus pandemijom, prema podacima američkog ureda za radnu statistiku (US BLS), tijekom prošle godine prosječne plaće prevoditelja u SAD-u porasle su za 3,8%. Naime, u 2018. g. prevoditelji su u SAD-u zarađivali u prosjeku 49.930 dolara godišnje, a 2019. g. 51.830 dolara godišnje (ili oko 29.000 kn mjesečno).

Najviše su bili plaćeni prevoditelji u znanstvenom i tehničkom sektoru koji su zarađivali u prosjeku 57.450 dolara godišnje, a nakon njih prevoditelji u državnom sektoru s prosječnom plaćom od 57.370 dolara.

Ipak, za američke prilike to nipošto nisu visoke plaće. One su čak i niže od prosječnih plaća američkih učitelja koji zarađuju oko 62.000 dolara godišnje (ili oko 35.000 kn mjesečno). Inače je prosječna godišnja plaća u SAD-u oko 50.000 dolara. Kad smo već kod američkih učitelja, sve više njih trajno napušta profesiju i odlučuje se za neka druga zanimanja. Razlog nisu samo, za američke prilike, relativno niske plaće, već i loši uvjeti rada, stres na poslu, nedisciplina učenika itd.

I dok je prošla godina za prevoditelje i prevoditeljsko tržište općenito bila uspješna, u lipnju ove godine opet je pala prosječna zaposlenost prevoditelja. Tako je u odnosu na prošli mjesec Slator Language Industry Job Index pao za više od 2%, odnosno na 96,5% (medijan od 100% odnosi se na srpanj 2018.). Za usporedbu, prije početka koronavirus pandemije, u ožujku ove godine spomenuti indeks iznosio je 126,82%.

Slična je situacija i u ostalim dijelovima svijeta. Istraživanje u Velikoj Britaniji iz svibnja ove godine pokazalo je da je 55% malih i srednjih prevoditeljskih tvrtki i agencija zatražilo od vlade potporu za svoje zaposlenike kako bi im se sačuvala radna mjesta. Neizvjesno je koliko će njih uspjeti opstati na tržištu jednom kada vladine potpore prestanu.

Jedini koji nisu pogođeni koronavirus pandemijom i lošim ekonomskim pokazateljima su prevoditeljske tvrtke specijalizirane za tržište videoigara (gaming industry). Naime, zbog preporučene socijalne distance, zabrane okupljanja i zatvaranja objekata, ljudi mnogo više vremena provode doma igrajući videoigre, pa je prodaja istih zabilježila snažan rast.