Razgovor s prevoditeljicom Radmilom Šobačić: “Kvalitetnom prevoditelju nitko ne može ukrasti posao!”

Razgovor s Radmilom Šobačić, prevoditeljicom i sudskim tumačem za francuski i talijanski jezik

Radmila Šobačić (33) diplomirala je francuski jezik i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudski je tumač za francuski i talijanski jezik. Područja njezine specijalizacije su pravni prijevodi s naglaskom na dokumentima institucija EU-a. U 2016. odradila je pripravnički staž u Glavnoj upravi za pismeno prevođenje u Europskoj komisiji u Bruxellesu. Izvanredno studira pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Trstu jer duboko vjeruje u cjeloživotno učenje i specijalizaciju u području prevođenja.

Kako ste se odlučili za karijeru prevoditeljice i sudskog tumača?

Oduvijek su me neizmjerno privlačili strani jezici. Nakon završenog fakulteta znala sam da se time želim baviti, iako mi je relativno dugo trebalo da uopće shvatim koliko mi se zapravo prevođenje sviđa. Nakon nekoliko honorarnih angažmana počela sam istraživati načine na koje bih se mogla u većoj mjeri posvetiti prevođenju, tako da mi je ispit za sudskog tumača bio sljedeći logični korak. Pravna materija mi se toliko svidjela da sam odlučila upisati Pravni fakultet u Trstu baš zato da bih bila u stanju proizvoditi najkvalitetnije moguće ovjerene prijevode.

Smatram se iznimno sretnom jer sam odabrana za pripravnički staž u Glavnoj upravi za prevođenje Europske komisije u Bruxellesu, gdje sam napokon dobila izvrsnu mentoricu, koja je svaki moj prijevod strpljivo pregledavala i nesebično mi otkrivala tajne zanata. Ali i svi ostali članovi prevoditeljskog tima bili su nevjerojatno pristupačni i puno su mi pomogli na više razina, i to osobito ljudi koji su prije rada u Komisiji i sami imali prevoditeljske karijere. Nakon toga sam se odlučila i u punom radnom vremenu posvetiti prevođenju i otvoriti vlastiti obrt.

Kako izgleda radni dan freelance prevoditelja?

Svaki je različit, a ljepota je upravo u tome što imate slobodu da ih sami kreirate. Možete sami birati projekte koje želite, a prema tome oblikovati i vlastiti raspored. Negativna strana su uvijek rokovi koji se bez sumnje moraju poštovati, a oni su u velikom broju slučajeva vrlo kratki. Ipak, vjerujem da se uz dobru organizaciju i taj izazov može na zadovoljavajući način riješiti.

Usto, svaki freelancer će vam potvrditi da uz osnovni posao, on mora biti i računovođa, oglašivač, urednik, voditelj projekata, stručnjak za komunikacije itd. Tako da ste jedan dan prevoditelj, možda sljedeći računovođa jer ste jednostavno prisiljeni svaki mjesec izdati račune i nitko to neće učiniti umjesto vas. Samostalan rad zahtijeva posebnu posvećenost i naporan rad. Ali meni osobno nema ničeg ljepšeg od rada u vlastitom kućnom uredu i osjećaja da ste isključivo vi odgovorni za sebe.

Može li se dobro živjeti od prevođenja?

Ovisi o brojnim faktorima, primjerice jezičnim kombinacijama, područjima specijalizacije, bogatstvu životopisa, ali vjerujem da najveću ulogu igra vlastita snalažljivost i upornost u pronalaženju klijenata. Ako ispunjavate određene preduvjete za prevoditelja te ako svaki dan barem jedan sat posvetite marketingu (a danas za to doista postoje brojne mogućnosti jer je internet nepresušan izvor podataka) mislim da ćete do klijenata doći, a samim time uspjeh neće izostati. Naravno da tu ne treba prestati s radom, ulaganjem u vlastiti posao i promoviranjem, kako biste se isprofilirali i naposljetku prihvaćali upravo one projekte koji vam najviše odgovaraju, za klijente koji znaju koliko vrijedite.

Kako dolazite do posla i klijenata, je li to uvijek neka stalna potraga i borba ili se s vremenom situacija stabilizira?

U mom slučaju situacija se relativno brzo stabilizirala, iako sam na početku svaki slobodni trenutak i zarađeni novac posvećivala upravo oglašavanju, i imala sam stav da sve što zaradim moram iznova uložiti u marketing, što to mi se u velikoj mjeri vratilo. Naravno, uvijek dođu trenutci „praznog hoda“, kada mislite da ćete morati naći honorarni posao, ali i tada se treba usredotočiti na marketing. Mislim da je to problem koji dijele svi freelanceri, ne samo prevoditelji te je u takvim trenutcima ključno zadržati pozitivan stav i biti strpljiv.

Ako svaki dan barem jedan sat posvetite marketingu, uspjeh neće izostati.

Postoji toliko načina da se dođe do klijenata, najbolje je pročitati par knjiga o freelance prevoditeljima, ili o freelancerima općenito, pratiti blogove priznatih ljudi u industriji, čitati forume na prevoditeljskim platformama, ići na konferencije, budno pratiti specifične Facebook grupe, izraditi vlastito web-mjesto koje ćete zatim promovirati. Načina je bezbroj, većina ih je besplatna, stoga u konačnici morate samo imati volju i strast za poslom.

Preporučuje se stvoriti mreža stalnih klijenata, i to po mogućnosti direktnih klijenata, i nikada ne prestati s oglašavanjem i traženjem novih. Brojne su priče o ljudima koji stave „sva jaja u istu košaru“, zatim im klijent iz bilo kojeg razloga otkaže suradnju i oni se nađu u vrlo nezavidnoj situaciji. Stoga je ključno imati više izvora iz kojih vam klijenti dolaze.

Kakva su vaša iskustva kao sudskog tumača? Je li se zbog digitalizacije društva s vremenom smanjuju potrebe za ovjerenim odnosno fizičkim prijevodima?

Mislim da ne jer, unatoč napretku digitalizacije, zakonodavstvo još uvijek vrlo sporo prati taj razvoj. Pravilnik o stalnim sudskim tumačima na snazi je od 2008., dakle više od jednog desetljeća, što je u digitalnom društvu ogroman vremenski raspon u kojemu su se dogodile brojne promjene, a još uvijek standardno važeći ovjereni prijevod jest prijevod u pisanom obliku koji klijent mora fizički preuzeti od sudskog tumača jer rijetke institucije prihvaćaju ovjerene prijevode u skeniranom obliku.

Iako su nam već duže vremena dostupni besplatni online prevoditeljski alati, potreba za profesionalnim, stručnim prijevodima od strane ljudskih prevoditelja sve je veća. Kako na to gledate?

Mislim da svaka roba ima svojeg kupca, prijevodi tu nisu iznimka. Osim toga mislim da su online prevoditeljski alati iznimno korisni za određene stvari. Ali ako nekome treba profesionalan prijevod, bit će mu potreban i profesionalan prevoditelj. I mislim da će kvalitetan prevoditelj uvijek imati posla, i to sve više jer postoje i kvalitetni i educirani klijenti, odnosno oni koji znaju koliko je kvaliteta prijevoda važna i koji su stoga u nju spremni uložiti. Jednom kad shvatite da vas loš prijevod može stajati puno više od predviđenog, bit ćete spremni uložiti u prijevod i vrednovati prevođenje kao intelektualnu uslugu koja će vam u konačnici donijeti brojne prednosti.

Smatrate li da će digitalizacija i umjetna inteligencija jednoga dana istisnuti ljudske prevoditelje?

Prevoditeljima će se eventualno promijeniti uloga, možda će njihovi radni postupci postupno prijeći na tzv. MT post-editing (postupak u kojem prevoditelj mijenja strojno generirani prijevod kako bi se postigao prihvatljiv konačni proizvod), ali mislim da umjetna inteligencija nikad neće moći u potpunosti istisnuti čovjeka i njegovu ulogu u prevođenju. Ona mu može samo pomoći da bude učinkovitiji. Ne treba se bojati tehnologije jer ona nam svima može samo služiti.

Koji će biti izazovi za prevoditelje u budućnosti?

Ne vidim većih prevoditeljskih izazova, smatram da kvalitetnom prevoditelju nitko ne može ukrasti posao. Nadam se samo da će klijenti sve više uviđati koliko im kvaliteta može pridonijeti poslovanju odnosno rješavanju problema te da će znati prepoznati kvalitetne prevoditelje i razlikovati ih od onih koji to nisu.

Kakva su vaša iskustva s drugim prevoditeljskim agencijama i drugim freelance prevoditeljima?

S drugim prevoditeljima imam isključivo pozitivna iskustva, to su ljudi koji su vam uvijek spremni pomoći, što nažalost ne mogu reći za sve hrvatske prevoditeljske agencije. Općenito u Europi ima profesionalnih agencija, s kojima je zaista užitak surađivati, no mišljenja sam da Hrvatska ne prati taj trend. Na europskoj razini osim što su cijene više, imam dojam da agencije ne uzimaju 100 % više od onoga što daju prevoditeljima, kao što je to slučaj kod nas. I za to naravno krivim i prevoditelje koji na takve mizerne cijene pristaju, narušavajući sveukupno stanje tržišta, a da pritom ne uzimaju u obzir ljude koji od prevođenja žive.

Cijena ovjerenih prijevoda određena je Pravilnikom, podzakonskim aktom, i ne smije se mijenjati, a postoje agencije koje toliko spuštaju cijene ovjerenih prijevoda da se pitate, uz to što je protuzakonito, kako im to uopće može biti isplativo. Klijentima bih poručila da u ovakvim slučajevima paze, jer to znači da za takve agencije rade ili studenti ili da zloupotrebljavaju svoje prevoditelje, i osobno nikad ne bih kupila proizvod od nekoga tko nije transparentan, ne poštuje zakon te mu je kvaliteta krajnjeg proizvoda sporedna stvar.

Danas su doprinosi i porezi na autorske honorare za prevoditelje u prosjeku 40 % na neto iznos. Što mislite o tome, jesu li za porezna opterećenja prevelika i kako to prevoditelji podnose?

Porezno ustrojstvo države je jedna od najnegativnijih stvari na koje nailazim u vlastitom poslovanju. Vlada ozračje vrlo loše poduzetničke klime i neshvaćanje vladajućih o tome kako poslovanje MSP-ova uopće funkcionira. Porezno okružje malo je reći apsurdno sa svojom neefikasnošću i birokratizacijom, a vladajući nimalo ne pridonose ljudima koji su sposobni i žele raditi, već im u najvećoj mogućoj mjeri u tome odmažu. Stoga ne čudi što se brojna društva gase i sele sjedišta u druge države.

Naime, djelatnost koju danas imam u Hrvatskoj, imala sam prvotno u Italiji, u vrlo sličnom obliku, i mogu reći da su davanja proporcionalna zaradi, a za te novce ipak dio vratite, bar u smislu usluga koje su vam na raspolaganju. Kod nas plaćate doprinose za mirovinsko, zdravstveno, plaćate raznorazne, potpuno besmislene poreze i namete, ogroman neproduktivan državni aparat, članarine u raznim udrugama koje su same sebi svrhom. Jako je teško ostati izvan toga i ne uzrujavati se.

Ugovor o djelu i autorski ugovor najneisplativiji su oblici poslovanja, i to je zapravo za ljude koji su ili u mirovini, ili se sporadično bave ovim poslom. I baš zato je apsurdno da im gotovo polovinu zarade uzme država. Ne zato da bi iznova uložila u njih ili im na bilo koji način olakšala život. Upravo suprotno.

Jedino što nas još donekle spašava jest članstvo u Europskoj uniji, zahvaljujući kojemu brojni poduzetnici početnici dobivaju bar neku šansu.

Što vas najviše raduje i veseli u prevoditeljskom poslu?

Najviše me veseli svaki novi zadatak, i nova znanja koja ću s njim usvojiti. Veseli me i socijalni aspekt koji neminovno dolazi uz svaki prijevod, odnosno mogućnost da se pomogne klijentu neovisno o tome kakav problem nastoji riješiti, s obzirom na to da svaki prijevod sa sobom nosi određenu priču. Neprestano učenje neizostavni je, a meni osobno i najdraži dio prevoditeljskog posla, i nešto zbog čega u ovom trenutku mislim da bih se prevođenjem mogla zauvijek baviti.

Što je ono što vam se u prevoditeljskoj branši ne sviđa i što biste željeli promijeniti?

Ne sviđa mi se izrabljivački odnos koji većina agencija u Hrvatskoj ima prema svojim zaposlenicima, prevoditeljima bez kojih same ne bi postojale, ne sviđa mi se što je zapravo prilično teško pronaći kvalitetne informacije o tome kako se uopće odlučiti za karijeru prevoditelja. Stoga sam zaista zahvalna na internetu i forumima kao što su oni na stranicama portala proz.com gdje postoje ljudi koji će vam rado pomoći i nesebično vas uputiti u korake koje je potrebno poduzeti na putu do uspješne prevoditeljske karijere.

Što biste poručili budućim studentima koji možda razmišljaju o studiju za prevoditelje? Da ili ne?

Naravno da ovisi o nizu faktora. Prevođenje kao zanimanje definitivno preporučujem jer je poznato da je riječ o jednoj od najbrže rastućih industrija na trenutačnom tržištu rada. O vašim afinitetima ovisi hoće li to biti usmeno ili pismeno prevođenje.

Ali što se tiče samog izbora studija, tragom onoga što su meni često savjetovali, najinteligentniji izbor bio bi studirati određenu materiju, primjerice pravo, ekonomiju ili strojarstvo, a poslije se usavršavati u prevođenju. Specijalizacija je u ovom poslu iznimno bitna, a ako ste stručnjak za određeno područje, poslije će vam u samom prevođenju biti daleko lakše. Uz, naravno, neizostavno znanje izvornog i ciljnog jezika na visokoj razini i ogromnu dozu samostalnog brušenja vlastitih vještina.

Za koji god fakultet se odlučili, najvažnije je vjerovati da se prevođenjem možete baviti, ono se može naučiti, jezici s kojih prevodite i vaš materinski jezik itekako se mogu naučiti, a s praksom ćete postati sve bolji. I ne dopustite nikome da vas uvjeri u suprotno.