• HOME
  • PREVOĐENJE
  • JEZIČNI SAVJETI
  • TEHNOLOGIJA
  • RAZNO
  • PROMOCIJE
  • KONTAKT
  • HOME
  • PREVOĐENJE
  • JEZIČNI SAVJETI
  • TEHNOLOGIJA
  • RAZNO
  • PROMOCIJE
  • KONTAKT
HomeKartica teksta vs. stranica teksta: kako se određu ...
Sljedeće

Kartica teksta vs. stranica teksta: kako se određuje količina teksta

kartica teksta

 

Česti su zahtjevi da se cijena prijevoda ili lekture nekog teksta odredi prema broju stranica. Prevoditeljske agencije često dobivaju upite kao na primjer: “Koliko bi koštao prijevod teksta od 15 stranica?”

Zašto se cijena ne može odrediti prema broju samih stranica, već se određuje prema broju kartica teksta? Stranica teksta nije nikakva standardna količina ili mjera jer na jednoj stranici može na primjer biti 500 ili 5000 riječi, ovisno o proredu, veličini i tipu fonta, marginama te mnogim drugim elementima.

Zato se u prevoditeljskoj djelatnosti količina teksta mjeri prema “kartici teksta” koja sadrži 1500 znakova s prazninama, te se na osnovi toga određuje cijena prijevoda ili lekture nekog tekstualnog sadržaja. Iako se prijašnjih godina pod karticom teksta podrazumijevalo 1800 znakova, u zadnje vrijeme ta je mjera potisnuta te je uveden standard od 1500 znakova s razmacima (characters with spaces) na preporuku Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja (pogledaj sliku/tekst dolje).

kartica teksta cijena

Kako možete izračunati koliko neki tekst sadrži kartica? Otvorite tekst u programu Microsoft Word te u donjem lijevom kutu kliknite na “riječi”. Otvorit će vam se prozor gdje će pisati “brojanje riječi” ili “Word Count,” te ćete među ostalim dobiti podatke o broju znakova s prazninama. Taj broj podijelite s 1500 i tako ćete dobiti broj kartica teksta.

Cijene prijevoda po kartici teksta

Cijene prijevoda određuju se upravo po kartici teksta, tj. prema tome koliko neki tekst za prijevod sadrži kartica teksta. Ako je vaš tekstualni materijal u PDF-u, onda ga treba konvertirati u Word ili drugi odgovarajući format kako bi se odredio broj kartica teksta.

Također, nije ista cijena za prijevode opće i stručne tematike. Stručni prijevodi obično su oko 20-30% skuplji, ovisno o sadržaju, jer zahtijevaju više rada i vremena kako bi se postojeća terminologija prevela na odgovarajući način.

Različite prevoditeljske agencije nude različite cijene prijevoda, no svima im je zajedničko da je obračunska jedinica kartica teksta.


Trebate besplatnu ponudu i procjenu za prijevod vašega teksta s ili na strani jezik? Prevodimo na više od 40 stranih jezika! Pošaljite nam tekst za prijevod na e-mail info@gnosis.hr te ćemo vam vrlo brzo odgovoriti. 

Tags: kartica teksta, prevoditeljska kartica, stranica teksta

10 Responses to “Kartica teksta vs. stranica teksta: kako se određuje količina teksta”

  1. Pingback: Besplatna procjena cijene prijevoda | Prevoditelj teksta

  2. Pošalji odgovor
    Vladimir
    03/06/2013 at 21:33

    Hvala na pojašnjenju, sad mi je jasno ovo kartica-stranica…

  3. Pošalji odgovor
    Darko
    02/01/2014 at 12:09

    Pozdrav!

    Vrlo koristan i vrijedan potez, čestitam. Ipak, tko radi, taj i griješi. Evo, u ovom savjetu navedeno je “brojanje riječi”. Doduše, napisano je pod navodnicima, dakle očito je citat i možda je zato krivo napisana riječ “brojanje”. Što je tu pogrešno? U rječniku ne postoji riječ brojati nego samo brojiti. Kad bi postojala riječ brojati onda bi se reklo: “Ja brojam, ti brojaš, on/ona/ono broja… itd. iz čega slijedi da bi se govorilo brojanje. Međutim, u svim rječnicima stoji samo riječ brojiti koja se mijenja na sljedeće načine: “Ja brojim, ti brojiš, on/ona/ono broji… itd. pa se kaže i brojiti.” To sam napisao jer je tako jednostavnije shvatiti kako pravilno upotrebljavati/rabiti tu riječ jer mnogo je teže zapamtiti gramatičko pravilo da riječi “bojiti i brojiti pripadaju glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnog nastavka imaju samoglasnik -i. Prezent tih glagola glasi: bojim, bojiš, boji, bojimo, bojite, boje, odnosno brojim, brojiš, broji, brojimo, brojite, broje.
    Dakle i bojiti i brojiti se jako često upotrebljavaju na krivi način. Prema pravilima mora se pisati bojiti i brojiti a ne bojati i brojati.

    Srdačan pozdrav i sve najbolje u novoj godini

    Darko Babić

    • Pošalji odgovor
      vubilo
      09/03/2016 at 22:47

      You are wrong…

  4. Pošalji odgovor
    bezbroj
    11/06/2014 at 08:40

    I dobro, dragi Darko, sad zaključite svoj komentar pa izvedite glagolsku imenicu od glagola brojiti !! Hvala 🙂

  5. Pošalji odgovor
    Jozo
    11/06/2014 at 08:57

    U Hrvatskome rječniku Novog libera glagolska imenica od brojati je “brojanje”. Nije valjda brojinje ili brojenje??
    U svakom slučaju nije pas nego ima četiri noge, krzno, rep, laje i pravi mala govanca.

    • Pošalji odgovor
      KonjNaBijelomPrincu
      10/11/2014 at 11:18

      Ovaaaaj, pas ima dlaku, a ne krzno… 😉

  6. Pošalji odgovor
    Apedescendent
    06/02/2017 at 23:50

    Dragi Jizuz,
    Wikipedia nije znanstveno mjerilo. Ona je autorski rad privatnih osoba koje mogu al i ne moraju biti stručne i polju o kojemu pišu. Sve pravopisne i gramatičke pogr(ij)eške ove objave molim da čitatelji zanemare. Hvala.

    • Pošalji odgovor
      B.
      25/02/2017 at 00:54

      Pogr(j)eške, a ne pogr(ij)eške. Može e i je, ali ne ije.
      Haha, kad su svi raspoloženi za ispravljanje, pa eto! 😀

      I dalje je kartica 1800 znakova ako pišete nekakav znanstveni tekst, članak ili što bilo.
      A ovo 1500 možda vrijedi za prevoditelje, ali ni za koga drugog.

      U svijetu je ovako:
      http://www.anycount.com/support/more-resources/text-count-standards

      Zanimljiva tema, sve u svemu!

  7. Pošalji odgovor
    Robert Matanić
    31/01/2018 at 17:25

    Any publishing house in Croatia got interested in releasing my translation of a eerily awesome chilling heartbeat book
    NOTHING LIKE THE NIGHT? David Lawrence, 2004.first edition by Penguin.co.uk now the author is at Faber&Faber
    writing some short poems-last one “Into the Abyss”drowning girl dissaperaing beneath the lake surface in a nightie..
    Who`s publishing British crime novels in Croatia, the contemporary ones and based on a true events…?

Odgovori Cancel reply

Zadnji članci

  • Može li AI zamijeniti ljudske prevoditelje?
  • Na primjer, naprimjer ili primjerice?
  • Lektoriranje teksta | Naručite uslugu stručne lekture
  • Top 10 najtežih jezika za naučiti
  • Lijevo-desno, naprijed-nazad, gore-dolje…

prevoditeljske agencije Zagreb

Trebate prijevod ili lekturu?

  • Besplatna procjena cijene prijevoda
  • Naručite lekturu teksta
  • Naručite prijevod teksta
  • Naše reference

Zadnje objave

  • Može li AI zamijeniti ljudske prevoditelje?
  • Na primjer, naprimjer ili primjerice?
  • Lektoriranje teksta | Naručite uslugu stručne lekture
  • Top 10 najtežih jezika za naučiti

PREVODITELJ-TEKSTA.COM

Prevoditelj-teksta.com 2025.  Kontakt: info@prevoditelj-teksta.com