Prijevodi su, možemo tako reći, čudna pojava. U današnjem svijetu startupa i aplikacija za sve i svašta – od naručivanja jeftinih taxija, dodavanja efekata na fotografije, mjerača potrošenih kalorija pri joggingu, pa sve do onih bizarnih kao što je personalizirani pomoćnik za sprječavanje poziva u stanju pijanstva – stječe se dojam da je prevođenje kao profesija na izdisaju, nešto poput videoteka ili radnika za razvrstavanje pošte koje je pregazio zahuktali vlak digitalnog napretka.
Čarobni štapić instant prevođenja
Prosječni korisnici interneta i raznoraznih aplikacija koji se sa svijetom prijevoda susreću vrlo rijetko ili nikako, uglavnom smatraju da je i na tom polju stvar već riješena, tj. da je tehnološki napredak svima omogućio instantno i više-manje besplatno prevođenje bez po muke.
Dovoljno je u Google Translate ili neki drugi online alat uploadati tekst i on će vam u nekoliko sekundi kvalitetno prevesti sve što trebate, bilo da je riječ o diplomskom radu iz turističkog managementa, SF romanu od 250 kartica ili zbirci hermetične poezije.
Ako pak putujete na neko egzotično mjesto gdje žive ljudi za čiji jezik nikad niste ni čuli, tipa Uskršnji otok ili Bora Bora, dovoljno je uključiti Skype Translator ili neku sličnu aplikaciju te će vam ona s lakoćom prevesti sve što želite reći lokalnom konobaru ili prodavaču suvenira, pritom čak poštujući specifičnu ortoepiju mjesnog dijalekta.
Pametne aplikacije su kao čarobni štapić koji trenutačno odmiče sve jezične barijere i savršeno prevodi na poznate i nepoznate jezike pritom oduševljavajući domoroce nevične tehnologiji koji se nikako ne mogu načuditi kako to da odjednom pričate njihovim govorom.
Ili možda nije tako?
Rast tržišta prevoditeljskih usluga
Prema istraživačkoj agenciji Common Sense Advisory koja se bavi procjenom ekonomskih kretanja, tržište prevoditeljskih usluga je prije dvije godine vrijedilo 32 milijarde dolara sa stopom rasta od 5,13 %. Možemo postaviti pitanje kako to da se nije dogodio kolaps prevoditeljskog tržišta s obzirom na brojne više-manje besplatne aplikacije za prevođenje koje su nam dostupne već desetak pa i više godina.
Odgovor je vrlo jednostavan. Aplikacije koje vam nude mogućnost besplatnog strojnog prevođenja (machine translation) obično su u stanju prevesti tek nekoliko jednostavnih rečenica, a i tada često znaju proizvesti netočan ili blago rečeno “čudan” prijevod koji može poslužiti tek za bazično sporazumijevanje s brojnim sintaktičkim i gramatičkim nedostacima.
Najbolje je stvari provjeriti u praksi. Ako u Google Translate utipkate jednu jednostavnu rečenicu na hrvatskome jeziku kao na primjer Sutra ću s prijateljem ići u kino gledati film, dobit ćete sljedeći prijevod: Tomorrow I’m going with a friend to go to the cinema to watch a movie. Čak i površnim poznavateljima engleskoga jezika ovaj će se prijevod učiniti smiješan, zapravo blesav.
Sad zamislite da preko Google Translatea ili nekog sličnog servisa (npr. Microsoftov Bing Translator) pokušate prevesti zahtjevniji tekst, npr. dio romana napisanog s motivima analitičkog prodiranja u svijest. Da u takav alat unesete rečenicu iz Krležinog Povratka Filipa Latinovicza: “Stajao je tiho taj stari vrt sa svoje četiri simetrične, bijele staze, sa rascvalim žutim ružama i staklenim kuglama i patuljcima i vodoskokom i zlatnim ribicama kao netaknut, savršeno uredan, poliven, obrezan, kao da se ništa nije dogodilo i kao da se u životu uopće ništa ne događa”, bojim se da bi došlo do kolapsa cijelog sustava, a vaše bi računalo počelo grozničavo ispisivati system error poruke s bijelim križićima na crvenom krugu…
Šalu na stranu, no bombastične najave o aplikacijama na prevođenje često su više lijepe želje developera i zgodne vijesti za naslovnice IT portala, nego što je riječ o alatima koji su zaista iskoristivi u praksi.
Zbog toga je za očekivati da će tržište prevoditeljskih usluga (koje nude profesionalni prevoditelji) u budućnosti i dalje rasti, bez obzira na to što svako malo stigne vijest kako je neka tvrtka razvila još jedan softver za prevođenje dostupan svima.
Mit o svemoći tehnologije
U suštini, aplikacije za prevođenje uopće nisu “pametne”, niti posjeduju nekakvu umjetnu inteligenciju da bi mogle prevoditi poput ljudi, kao što mnogi imaju dojam. One uglavnom rade na principu prevoditeljske memorije (translation memory), tj. na temelju već postojećih prijevoda koje su napravili ljudski prevoditelji. Kad unesete neku rečenicu za prevesti, aplikacija na temelju matematičkog modela statističkih odnosa automatski traži takve iste ili slične prijevode te vam ih izbaci kao “rješenje”. Ipak, u praksi vidimo da čak i na primjeru jednostavnih rečenica takav princip očito ne daje uvijek zadovoljavajuće rezultate.
Tehnologiji trebamo biti zahvalni jer nam je pomogla maknuti brojne komunikacijske barijere. Danas možemo uživo razgovarati sa svakim tko ima pristup internetu, bez obzira na prostorne udaljenosti i fizička ograničenja. Ipak, ljudski je jezik kompleksan sustav s brojnim varijablama. On odražava naše misli i osjećaje, individualni karakter pojedinca te društveni kontekst kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini. Gramatika, sintaksa i semantika pojedinog jezika tako je složena da ljudima trebaju godine predanog učenja, studiranja i prakse prije nego što postanu eksperti za pojedini jezik te vrsni prevoditelji. Da ne spominjemo činjenicu kako se jezik s vremenom mijenja. I to je samo ono što se tiče standardiziranoga jezika. A što je s dijalektima? U Hrvatskoj npr. postoje otoci gdje jedna strana otoka ne razumije drugu. U svijetu postoje tisuće sličnih primjera. Tražiti od softvera da sve to procesira te da potpuno precizno prevodi ljudski jezik možda je zaista previše.
U bliskoj ćemo budućnosti vjerojatno vidjeti neke zaista korisne aplikacije koje će biti u stanju zadovoljavajuće točno prevoditi jednostavnije tekstove i govor. Takvi će prijevodi moći poslužiti za internu uporabu među pojedincima i organizacijama kako bi se izbjegao trošak angažiranja ljudskih prevoditelja u situacijama kada to nije nužno. No teško je za vjerovati da će tehnologija ikad toliko napredovati da će biti u stanju proizvesti savršeno precizan prijevod svake vrste teksta. Jedini način da se u potpunosti ukinu jezične barijere jest da svi ljudi na svijetu počnu govoriti jednim jezikom ili pak da ljudski rod razvije sposobnost telepatije. Dok se tako što ne dogodi, za točne i kvalitetne prijevode i dalje ćemo se oslanjati na ljudske prevoditelje.
Mišo Sučević
Odgovori