S napretkom tehnologije otvorila nam se mogućnost da knjige čitamo na zaslonu računala ili čak na dlanu putem pametnih telefona, tableta i e-čitača. Također, sve je više digitalnih knjižnica i digitaliziranih sadržaja kojima možemo pristupiti online iz udobnosti vlastitog doma. Otkrivamo vam kako doći do digitalnih knjiga na hrvatskome i stranim jezicima, koje digitalne knjižnice koristiti te isplati li se biti digitalni čitatelj.

U početku bijaše… tisak

Kad je Gutenberg 1455. na prvom tiskarskom stroju otisnuo Bibliju, vjerojatno nije ni slutio da će kroz više od pola tisućljeća papirni tisak biti glavni (a uglavnom i jedini) način prenošenja znanja i informacija. Od Gutenbergova epohalnog izuma koji je omogućio masovnu proizvodnju knjiga prošlo je više od 500 godina, te usprkos ogromnom tehnološkom skoku od tada, tiskane knjige i dalje slove kao glavni način prenošenja informacija i znanja. Iako na Internetu postoji mnoštvo različitih web-stranica razne tematike, besplatnih enciklopedija, korisnih YouTube kanala itd., ako želimo dubinski proučiti neku temu, kvalitetno se informirati o nečemu što nas ozbiljno zanima, pročitat ćemo cijele knjige, a ne samo kratke sažetke, članke ili besplatna prva poglavlja. U tom smislu Internet je u svojim počecima bio doživljavan, pogotovo u akademskim krugovima, kao šarena digitalna svaštara na kojoj postoji sve i ništa; da, super je što se online može pronaći nekakav koristan podatak, informacija ili vijest, no Internetu ipak fali ono nešto… Knjige!

Jer znanje je moć, kako je još davno zaključio Francis Bacon, a cjelovito i potpuno znanje dobiva se dakle samo putem knjiga. Dok nanotehnologija i kognitivna znanost ne realiziraju (za sada) daleke futurističke projekte poput implementacije mikročipova u ljudski moždani korteks, kada bismo, zahvaljujući nekoj superiornoj tehnologiji, informacije mogli primiti direktno kroz podatkovne jedinice, do tada nam ne preostaje ništa drugo nego učiti na staromodan način, čitajući i pamteći ono što nam prenose knjige. Ukratko, daleko smo od vremena kada ćemo kao Neo (Keanu Reeves) u science fiction klasiku „Matrix“ (1999) moći postati majstori kung-fua, ili bilo čega drugog, trenutačnim prijenosom podataka u naš mozak.

Osim toga knjige nam ne služe samo za puki prijenos informacija; one su i izvor čitateljskog užitka, inspiracije, probuđene mašte, želje za otkrivanjem nekih novih stvarnih ili misaonih svjetova. I kao što se na Internetu možemo zabavljati, igrati, komunicirati, istraživati i slično, zašto ne bismo i čitali knjige?

I poslije Gutenberga – Gutenberg

Elektroničke odnosno digitalne knjige zapravo i nisu nekakva novost; još je „davne“ 1971. godine, dok je Internet još bio u povojima, zapravo nedonošče zvano ARPANET,  Michael S. Hart na Sveučilištu Illinois pokrenuo Project Gutenberg koji je imao za cilj digitalizaciju knjiga kako bi im se moglo pristupati i čitati ih putem računala. Hart je zahvaljujući svom entuzijazmu postao izumiteljem e-knjige, a njegov Project Gutenberg (www.gutenberg.org) postoji i danas, te kao najstarija digitalna knjižnica besplatno nudi preko 50.000 knjiga, većinom na engleskome, njemačkome, talijanskome, francuskome i drugim svjetskim jezicima (nažalost, knjiga na hrvatskome nema).

Hart, baš kao nekoć ni Gutenberg, vjerojatno nije ni slutio da će računalno prepisana kopija američke Deklaracije nezavisnosti koju je nudio na download postati prva „e-knjiga“ (tekst omeđenog sadržaja u obliku računalne datoteke), te da će time postati začetnik dugotrajnog trenda koji će postupno promijeniti naše poimanje čitanja, učenja i knjiga općenito. Hart je uskoro počeo digitalizirati i druge knjige, poput neizostavne Biblije, te klasike kao što su Homer, Shakespeare, Mark Twain i drugi, i uskoro je svaki knjiški moljac mogao putem računala uživati u starogrčkim heksametrima ili Twainovim aforizmima…

Project Gutenberg – najstarija digitalna knjižnica

Digitalne knjižnice poput Projecta Gutenberg i sličnih nude brojne prednosti u odnosu na tradicionalne knjižnice s tiskanom građom. Za početak, ne morate fizički odlaziti u knjižnicu kako biste posudili ili vratili knjigu, a nema ni plaćanja zakasnine. Niste ograničeni na radno vrijeme pošto e-knjigu možete skinuti u bilo koje doba dana ili noći. Osim toga, e-knjiga koju preuzimate s nekog poslužitelja ne može se oštetiti te se ne morate brinuti da ćete dobiti išaranu ili iskidanu knjigu, ili da ćete je npr. negdje izgubiti. Brzo i lako pretraživanje kataloga i sadržaja još je jedna prednost digitalnih knjižnica. Bilo da ste klinac koji želi pročitati „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ ili pak sveučilišni profesor koji traži stručnu literaturu za svoju disertaciju, digitalne knjižnice su prava divota. Osim ako nisu. Jer digitalne knjižnice, uza sve svoje prednosti, imaju i svoje nedostatke i ograničenja.

Društvo mrtvih pjesnika

Bilo bi naivno pomisliti da će neki poznati ili pak neafirmirani pisac potrošiti godinu-dvije na pisanje romana ili kojeg drugog djela samo zato da bi ga poklonio ili prodao nekoj digitalnoj knjižnici u jednom primjerku. A toliko je, naime, primjeraka digitalne knjige potrebno – samo jedan – da je mogu skidati, čitati i dijeliti milijuni diljem svijeta. Stoga je većina nekomercijalnih digitalnih knjižnica, kako u inozemstvu tako i u Hrvatskoj, uglavnom ograničena samo na djela kojima su istekla autorska prava. Prema zakonu o autorskim pravima, nakon smrti autora njegovi nasljednici mogu uživati ta prava još 70 godina, nakon čega djelo postaje tzv. javno vlasništvo te ga svatko može potpuno legalno i besplatno čitati, kopirati, dijeliti… I dok smo prilično sigurni da Homer nema ništa protiv što se današnji srednjoškolci moraju hrabro nositi s njegovim epskim umotvorinama bez da mu za to plaćaju naknadu, živući bi pisci, ili njihovi nasljednici – vlasnici autorskih prava, svakako podignuli tužbu protiv knjižnice koja bi digitalizirala knjigu i nudila je na korištenje bez njihova dopuštenja odnosno odgovarajuće naknade. Npr. Tolkienova djela, kao što je popularni Gospodar prstenova, moći će se besplatno preuzimati i čitati tek od 2044. godine. Možda nam taman dobro dođe za duge dane u mirovini, ako nas do tada dobro posluži vid. Za živuće autore ni ne znamo godinu kad ćemo ih moći besplatno čitati online; čini se da su digitalne knjižnice „osuđene“ samo na djela davno preminulih jer ovi ne prijete sudskim tužbama i ne zahtijevaju tantijeme. Stoga bi Društvo mrtvih pjesnika bio idealan naziv za krovnu udrugu digitalnih knjižnica, ako se takva ikad osnuje.

Ipak, takva je situacija potpuno razumljiva i opravdana jer bi besplatno čitanje na Internetu svih postojećih knjiga praktički značilo da pisci i autori od svoga rada ne bi vidjeli ni centa. Drugim riječima, ionako uglavnom debelo potplaćena profesija spala bi doslovno na prosjački štap, a slavne pisce – domaće i svjetske – mogli bismo susretati po kontejnerima kako prebiru ostatke nečije večere ili skupljaju plastične boce kako bi si mogli priuštiti barem jogurt i paštetu.

Pay to read

Tako se čak ni svemoćni Google nije usudio ponuditi besplatne digitalizirane knjige suvremenih autora na sveopće (ne)zadovoljstvo globalnoga puka. Pa iako čisto sumnjamo da bi u Hrvatskoj zavladala žaruća pomama za besplatnim knjigama čak i da su dostupni najnoviji hitovi publicistike i beletristike (prema statistikama Hrvati čitaju pet puta manje od europskog prosjeka), treba istaknuti da Google Books digitalna knjižnica (https://books.google.com) nudi čak 130 milijuna digitaliziranih naslova. Doduše, većina je tih naslova i dalje zaštićena autorskim pravima, stoga Google za takva zaštićena djela nudi da vidite samo preview ili snippet preview – ograničeni pretpregled na dio sadržaja. Ako želite pročitati cijeli sadržaj, jedini vam je izbor da knjigu kupite u Google Play ili nekoj drugoj digitalnoj knjižari, ili pak da je nabavite kao klasičnu papirnu knjigu.

Google Play bez knjiga

Inače Google, u suradnji s partnerskim knjižnicama, ima ambiciozan plan do kraja ovog desetljeća digitalizirati sve ili barem veliku većinu ikad objavljenih knjiga. Uspije li u tome, Google Books će postati najveća online baza ljudskog znanja. Pitanje je samo koliko će to znanje koštati. Google je i do sada imao nekoliko ozbiljnih sudskih tužbi, čak i samo zato što je svojim korisnicima nudio dijelove skeniranih knjiga na uvid. Tek je krajem prošle godine federalni prizivni sud na Manhattanu, nakon 10 godina legalne borbe odnosno parnice koju je protiv Googlea pokrenula udruga pisaca (Authors Guild), odlučio da Google digitalizacijom knjiga i prikazivanjem besplatnih „isječaka“ ne krši autorska prava. Iako je teorijski moguće na Google Books pročitati cijelu knjigu ponavljanjem pretraga koje prikazuju samo kratke dijelove, suci su ipak odlučili da je to u praksi teško izvedivo.

Ipak, Google se očito već dogovorio s mnogim izdavačima pa tako u sklopu već spomenute usluge Google Play, putem koje prodaje razne aplikacije, filmove i glazbu, nudi dakle i kupnju e-knjiga, i to čak preko njih 5 milijuna, postavši time najveća e-knjižara na svijetu. Također se nudi i besplatan cloud za pohranu do 1000 knjiga koje onda možete sinkronizirati i čitati na različitim uređajima. Nažalost, ni jednu od tih knjiga nećete moći kupiti iz Hrvatske jer je za sada ta usluga dostupna za ukupno 65 zemalja, ali ne i za naše područje (za razliku od, primjerice, filmova i glazbe, koje možete slobodno kupiti).

Kad govorimo o e-knjigama, ne možemo ne spomenuti i Amazon koji u sklopu Amazon Prime članarine koja košta 99 dolara godišnje, nudi članstvo u Kindle Owners’ Lending Library gdje možete jednom mjesečno posuditi bilo koju e-knjigu iz Amazonovog digitalnog kataloga, uključujući i najnovije hitove i bestsellere. Ako ne želite plaćati uslugu Amazon Prime, već želite samo čitati knjige, za 9,99 dolara mjesečno možete postati pretplatnik usluge Kindle Unlimited te čitati do mile volje bez ikakvog ograničenja iz bogatog kataloga od preko milijun e-knjiga dostupnih putem Kindle uređaja. Ipak, slično kao i kod Googlea, to vam je omogućeno samo ako živite u SAD-u, Kanadi, Engleskoj, Njemačkoj, Francuskoj ili nekoj od još pet drugih zemalja (ukupno ih je 10). Za Hrvatsku, kao i za većinu ostalih država, iz nekog razloga navedena ponuda ne vrijedi (navjerovatnije treba uskladiti važeća autorskih prava), iako bi se i to moglo uskoro promijeniti, slično kao što se i npr. Netflix nedavno otvorio za cjelokupno svjetsko tržište.

No zato je digitalna knjižnica Scribd (www.scribd.com) dostupna worldwide – navali narode i čitaj! Scribd nudi preko milijun e-naslova, uključujući knjige, audioknjige i stripove, za pretplatu od 8,99 dolara mjesečno. Scibdova ponuda obuhvaća više od 1000 nakladnika, među kojima su i svjetski poznati HarperCollins, Simn & Schuster, Macmillan, Lonely Planet i drugi. Doduše, i tu je sve uglavnom na engleskome jeziku.

Bookmate (https://bookmate.com), ponekad zvan i Spotify za knjige, još je jedna komercijalna digitalna knjižnica s fondom od pola milijuna naslova, što klasičnih što suvremenih djela, koja je kao startup započela s radom 2010. godine. Nudi knjige na devet različitih jezika (no ne i na hrvatskome) te 3 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Cijena mjesečne pretplate iznosi 5 dolara.

Osim spomenutih, na Internetu se može naći još cijeli niz različitih digitalnih knjižnica na različitim jezicima sa slobodnim i besplatnim pristupom, no većina njih nudi digitalizirane sadržaje koji pripadaju području kulturne baštine, kao što su stare i rijetke knjige, arhive časopisa, grafičke zbirke starih razglednica, zbirke zemljopisnih karata, muzikalije i slično – uglavnom sve vezano uz kulturnu povijest neke zemlje ili kraja. Takve su knjižnice od neprocjenjive koristi istraživačima, znanstvenicima i studentima, no manje zanimljive običnim ljudima koji uglavnom žele čitati aktualnu beletristiku i/ili publicistiku.

Drugim riječima, kao što ne postoji besplatan ručak, tako ne postoji ni besplatna (nova) knjiga; ako želite čitati djela, primjerice, Coelha ili J. K. Rowling, morat ćete pokazati neku lovu. Iako ideja o „društvu bez novca“ zvuči jako plemenito, ipak smo daleko od 24. stoljeća kada ćemo, poput slavnog kapetana Picarda, moći gordo reći: „The acquisition of wealth is no longer the driving force in our lives. We work to better ourselves and the rest of Humanity.“

O jeziku, rode, da ti pojem

Što se tiče digitalnih knjižnica s knjigama na hrvatskome jeziku, tu je ponuda daleko slabija u odnosu na digitalne knjižnice dostupne na engleskome. Spomenut ćemo Projekt BEK (Besplatne Elektroničke Knjige), kojeg financijski podržava Grad Zagreb, a koji na mrežnoj adresi elektronickeknjige.com nudi besplatno (i legalno) preuzimanje e-knjiga uglavnom hrvatskih, ali i pojedinih stranih autora. Ukupno se nudi doduše skromnih 179 naslova, a najpopularnija je knjiga Noama Chomskog „Mediji, propaganda i sistem“ koja je, prema zadnjim izvorima na stranici, do 1. siječnja 2016. imala respektabilnih 87.000 čitatelja.

CARNetov projekt eLektire (http://lektire.skole.hr) također nudi cjelovite e-knjige na hrvatskome jeziku, uglavnom lektirne naslove za učenike osnovnih i srednjih škola. Pristup sadržaju omogućen je svima, čak i onima koji nemaju službene AAI@EDU.hr pristupne podatke, inače rezervirane samo za učenike i profesore u školama. Stoga, ako ste u školi propustili pročitati “20.000 milja pod morem” ili “Zločin i kaznu”, ulogirajte se i uživajte. Knjige može čitati online u zanimljivom FLIP formatu ili ih skinuti na svoje računalo.

Jedina komercijalna digitalna knjižnica s knjigama na hrvatskome jeziku za sada je TookBook (https://library.tookbook.com), platforma nastala u suradnji s Vip-om gdje za mjesečnu pretplatu od 39 kn, koja se plaća putem Vip mobilnog računa, možete posuđivati razne naslove domaćih i stranih autora na hrvatskome jeziku. Knjižnica sadrži nešto više od 1000 naslova. Uz pojedine VIP-ove tarifne opcije (uglavnom one skuplje) pristup vam čak može biti i besplatan.

TookBook sadrži digitalne knjige poznatih hrvatskih izdavača kao što su Fraktura, Jesenski i Turk, Znanje, V.B.Z., Durieux, Izvori i drugi, a nudi beletristiku i publicistiku organizirane po različitim kategorijama. Bez plaćanja se može čitati prvih 10-20% svake knjige u ponudi. Nažalost, nije omogućeno čitanje s Kindle uređajem.

Ovako, generalno gledajući, skromna ponuda digitalnih knjiga na hrvatskome jeziku i nije iznenađujuća, uzmemo li u obzir relativno malo hrvatsko tržište, društveni odnos prema kulturi čitanja te nevoljkost domaćih izdavača vezano uz digitalizaciju. Treba li uopće spominjati i apsurdnu odluku države da se na e-knjige plaća 25% PDV-a – razlog zbog kojeg knjige u našim e-knjižarama imaju gotovo istu cijenu kao i tiskana izdanja (na tiskane knjige PDV je 5%). Time se u startu otežava bilo kakav posao s e-knjigama koje za sada na našem tržištu nemaju baš blistavu perspektivu.

Širenje digitalnoga jaza    

Procjenjuje se da danas čak 60% svjetskog stanovništva nema pristupa Internetu; digitalne knjižnice, kao repozitoriji znanja koji ovise o internetskoj vezi, i koje se sve više komercijaliziraju, praktički su dostupne samo bogatijim i obrazovanijim dijelovima svjetskog stanovništva, i to uglavnom onima engleskoga govornoga područja. Možemo reći da se pojavom digitalnih knjižnica jaz između razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta dodatno širi.

Također, možemo li u nekoj doglednoj budućnosti očekivati da klasične knjižnice s tiskanom građom nestanu? Kako ćemo opravdati njihovu svrhu ako npr. na Google Playu ili nekom drugom servisu u digitalnom obliku budu dostupne gotove sve knjige na svijetu, na većini postojećih jezika, uz neku neveliku mjesečnu pretplatu? Nezahvalno je biti Nostradamus, no klasične knjižnice kao takve sasvim sigurno neće nestati, već će se djelomično preoblikovati njihove službe i usluge uz možda veći naglasak na digitalizaciju, online projekte i sadržaje te specijalizirane baze podataka. Uostalom, knjižnice nisu mjesta gdje ljudi dolaze samo posuditi knjigu, već i informacijsko-kulturni centri sa širokim spektrom korisnih i zanimljivih predavanja, tečajeva, radionica, tribina, književnih susreta i slično.

Osim toga čitanje fizičke knjige i one na zaslonu računala ili e-čitača nipošto nije isto iskustvo. Mnogi preferiraju čitanje iz dobrog, starog papira, kroz tehnologiju staru više od pola milenija. Iako i razvoj elektroničkog papira sve više napreduje, za mnoge će prava knjiga biti uvijek samo ona koju možeš opipati i prolistati, te kojoj možeš, da ne zaboraviš gdje si stao, napraviti famozne „uši“.

I na kraju – isplati li se biti digitalni čitatelj? Ima li dovoljno besplatnih naslova, zanimljivih knjiga i romana po koje ne moramo odlaziti u klasičnu knjižnicu? Vrijedi li na primjer dati tisuću i po do dvije tisuće kuna za neki kvalitetan e-čitač, koliko nam se isplati plaćati pretplatu za TookBook, Srcibd ili neku drugu digitalnu knjižnicu za djela na hrvatskome, engleskome te možda nekim drugim jezicima? Vjerujem da pretplate na sve dostupne digitalne knjižnice u svijetu koštaju manje od cijene jedne novije igre za, recimo, PC ili Xbox. Na primjer cijena gaming hita Fallout 4, sa svim opcijama, iznosi 90 eura odnosno otprilike 700 kn. Bez obzira na (pre)visoku cijenu, spomenuti se naslov prodaje kao mineralna voda u pustinji. Koliko bismo za te novce (i za to vrijeme) mogli pročitati digitalnih naslova, zaboravljenih klasika, neotkrivenih majstora žanra? Možda je vrijednost knjiga najbolje opisao legendarni Jim Rohn rekavši: „Nije stvar u tome koliko knjiga košta. Stvar je u tome koliko tebe košta da je ne pročitaš.“

Formati digitalnih knjiga i e-čitači

Digitalne knjige mogu se preuzeti u raznim tekstualnim i slikovnim formatima, a najčešći su ePub, MOBI, PDF, RTF, Word, JPEG… Ako ih ne želite pohraniti na svom uređaju, možete ih čitati i online u zanimljivim načinima kao što je već spomenuti FLIP s Flash tehnologijom. Ipak, kako Appleov iOS operativni sustav nema podršku za Flash, knjige u FLIP i sličnim oblicima nećete moći čitati na iPhone i iPad uređajima.

Ovdje treba istaknuti da tržište digitalnih knjiga nipošto nije homogenizirano, i to je još jedna prepreka širenju e-knjiga i e-čitača. Na primjer ePub je standardni europski format namijenjen čitanju elektroničkih knjiga na tabletima, e-čitačima ili pametnim telefonima, no na američkom tržištu caruje Amazon sa svojim Kindle uređajima, vjerojatno najkvalitetnijim e-čitačima digitalnih knjiga dostupnima na tržištu. Amazon tako forsira vlastiti MOBI format kojeg je moguće otvoriti samo nekim Kindle uređajem. Ipak, konverzija ePub u MOBI (i obratno) nije zahtjevna te na Internetu postoji nekoliko web-stranica koje vam nude mogućnost da to učinite besplatno.

Što se tiče e-čitača, njihove se cijene u Hrvatskoj kreću već od 500 kn pa sve do nekih 2100 kn koliko je, primjerice, potrebno platiti za Amazonov 6-inčni Kindle Voyage s 4 GB prostora te WiFi i 3G vezom. 4 GB možda i ne zvuči mnogo, no bit će vam dovoljno da na uređaj pohranite tisuće knjiga, zapravo cijelu vlastitu digitalnu knjižnicu.

Baterije e-čitača potrebno je puniti puno rjeđe nego baterije tableta i mobitela iz razloga što je riječ o hardverski i softverski mnogo jednostavnijim uređajima te na njima, na primjer, neće igrati nekakve igrice ili gledati filmove. Amazon tako tvrdi da baterija na njegovim Kindle čitačima traje i do 6 tjedana bez punjenja, uz pretpostavku da čitate oko pola sata dnevno.

No najveća prednost e-čitača u odnosu na klasična računala, tablete i mobitele je u tome što je čitanje na njima zapravo puno ugodnije zbog prilagođenog tipa zaslona i manje težine. Stoga ako zaista želite uživati u digitalnim knjigama, poželjet ćete kupiti neki e-čitač koji će vam omogućiti ugodno i opušteno čitanje.