Mnogi freelanceri uživaju u činjenici da nisu robovi rutine te da ne moraju svaki dan fizički odlaziti “na posao”, u nekakav ured, gdje će od 9 do 17 h provesti svoje radno vrijeme, pritom na prijevoz do radnog mjesta i natrag izgubivši još barem sat vremena, ako ne i više. Zapravo, brojni freelanceri toliko su navikli na svoj stil života i rada koji nije ograničen i normiran krutim pravilima da ga nikada ne bi zamijenili nekim uobičajenim poslom. Privilegija da rade od kuće, samostalno organiziraju vrijeme i radne zadatke, prihvaćaju ili odbijaju ponuđene projekte, te općenito da uživaju u osjećaju slobode koji je nezamisliv većini zaposlenika, za mnoge je freelancere naprosto neprocjenjiva.

Ipak, kao što svaka medalja ima dvije strane, tako i život freelancera nije uvijek idiličan. Zapravo, mnogi freelanceri, iako uživaju u blagodatima svog stila življenja i rada, nose se s raznim poteškoćama i problemima koji su više-manje specifični za njih. Zbog tih okolnosti mnogi od njih imaju poprilične izazove kako očuvati mentalno zdravlje, a nerijetki su oni koji su oboljeli od depresije ili im se ona zbog freelance stila življenja pogoršala.

Financijska nesigurnost kao izvor povećanog stresa

O čemu se točno radi? Dok s jedne strane freelanceri nemaju stalan posao ni stalno radno vrijeme, s druge strane to isto tako znači da nemaju stalan dotok prihoda. Drugim riječima, ovisno o poslovnom umijeću, sposobnostima i sreći svakog pojedinog freelancera, jedan mjesec freelancer može zaraditi jako mnogo novaca, a idući malo ili ništa. Sljedeći mjesec opet prosječno, nakon toga puno ili opet malo itd. Postoje i periodi kada više mjeseci uzastopno freelanceri ne uspijevaju zaraditi za osnovne životne potrebe: stanarinu, režije, hranu itd. Nepredvidljivost zarade u biti znači financijsku nesigurnost i povećan stres, a upravo je visoka razina stresa jedan od glavnih “okidača” za pojavu depresije.

Osim nemogućnosti predviđanja budućih poslova, freelanceeri se moraju nositi i s drugim financijskim izazovima. Tako npr. mnogim freelancerima naručitelji poslova ostaju dužni i nikad im ne uplate dogovoreni honorar. Tu je i konkurencija koja često obara cijenu rada, stalne promjene na varijabilnom tržištu, tehnologija koja prijeti mnogim vrstama mikro-poslova, zatim poteškoće u legaliziranju poreznog statusa itd.

Ljudi koji imaju regularne poslove mogu biti nezadovoljni visinom svojih prihoda, međutim ipak imaju sigurnost da će im plaća – kakva-takva – svakog mjeseca sjesti na račun. Kod freelancera toga nema pa su obično mnogo više izloženi financijskom riziku, stresu i zabrinutošću, a samim time i depresiji.

Također, iako nemaju fiksno radno vrijeme, freelanceri obično rade mnogo više od osoba s fiksnim radnim vremenom. Uobičajenih 8 sati rada za mnoge freelancere nije opcija. Iako rade iz udobnosti svoga doma, često rade mnogo više negoli osobe u uredima. Prednost je u tome što nisu ograničeni vremenom pa tako nisu rijetki oni freelanceri koji spavaju danju, a rade noću, naprosto zato što im tako odgovara, a osim toga noću je sve mnogo mirnije i bez buke. Ipak, previše rada znači iscrpljenost i nedostatak slobodnog vremena što također može biti pogubno po mentalno zdravlje.

Usamljenost i socijalna izolacija

Ljudi koji imaju uobičajene poslove gotovo uvijek su u neposrednom kontaktu s drugim ljudima: kolegama, klijentima, kupcima itd. Za freelancere to ne vrijedi. Velika većina freelancera posao obavlja samostalno digitalnim putem, a mnogi od njih svoje klijente nikada ne vide. Komunikacija se najčešće obavlja putem e-maila, mobitela, društvenih mreža ili u najboljem slučaju Skypea. Rijetki su oni freelanceri koji se zbog nekog razloga direktno nalaze s klijentima.

Zbog svega navedenog, mnogi freelanceri žive usamljeničkim stilom života, nerijetko u svojevrsnoj socijalnoj izolaciji bez fizičke interakcije s drugim osobama. Dok s jedne strane nemaju šefa koji bi im “visio nad glavom”, s druge strane često osjećaju pritisak rokova unutar kojih moraju završiti naručene projekte. Tako da se zna dogoditi da freelanceri rijetko izlaze iz stana ili kuće, a rijetke su i prilike kada mogu upoznati druge ljude. S vremenom polako gube socijalne vještine, ne uspijevaju steći nove prijatelje i poznanike i osjećaju kao da žive život u izolaciji.

Interakcija s drugim osobama i zdrav socijalni život važni su za mentalno zdravlje i sprječavaju depresiju. Prijatelji su nam nezamjenjivi u životu jer njima se možemo povjeriti, upitati ih za kakav savjet ili pomoć, s njima se smijemo, uživamo, veselimo, razmjenjujemo stavove i mišljenja… Bez prijatelja, poznanika i drugih osoba s kojima bismo svakodnevno komunicirali život nam je nepotpun i suhoparan jer je čovjek naprosto društveno biće.

Biti svjestan izazova freelance rada

Zbog svega navedenog svaki bi freelancer trebao pažljivo organizirati svoj život tako da ne upadne u zamku socijalne izolacije, ali isto tako i organizirati svoje financije i povremeno štedjeti za dane kada možda neće biti toliko novih poslova i projekata. Za svakog se freelancera preporučuje da u pričuvi ima barem jednu prosječnu mjesečnu plaću, tako da se ne dovede u situaciju da u “sušnim razdobljima” nema ni za osnovne životne potrebe.

Freelance rad, osim privilegija, donosi sa sobom i specifične izazove s kojima se treba znati nositi. Broj freelancera ili “nezavisnih stručnjaka” u Hrvatskoj i svijetu stalno raste. Tako je u zadnjih 10 godina u Nizozemskoj broj freelancera porastao za čak 92%. U Velikoj Britaniji danas prema procjenama ima oko 5 milijuna freelancera. U Hrvatskoj ih ima negdje oko desetak tisuća, s tim da taj broj neprestano raste.

Freelanceri su najčešće prevoditelji, dizajneri, programeri, web-developeri, fotografi, snimatelji, marketinški stručnjaci, lektori, novinari itd.

Oni koji smatraju da svakodnevni uredski posao nije za njih, svakako će naći olakšanje u freelance načinu rada. No nakon prvotnog oduševljenja obično dolazi reality check. Tada osoba prije ili kasnije uviđa da biti freelancer ne samo da nije uvijek bajno, nego nosi sa sobom i neke posebne probleme koji, ako se na vrijeme ne prepoznaju i spriječe, mogu dovesti do depresije, anksioznosti i socijalne isključenosti.

Živjeti život punim plućima

Ako živite i radite kao freelancer, NE ZABORAVITE redovito šetati, jesti, vježbati, čitati zanimljive knjige, družiti se s ljudima, putovati, voljeti, smijati se, uzimati pauze, cijeniti sebe i vjerovati u svoj uspjeh. Nemojte da zbog vašeg posebnog načina zarađivanja i samostalnog rada pati ostatak vašeg života.

Drugim riječima, ako ste freelancer, ne zaboravite živjeti i ne dozvolite sebi da postanete samotnjak. Uspijete li u tome, sve ostalo će se posložiti.