Zbog sve većeg opsega gradiva, školski su programi za mnoge učenike postali opterećujući. Tome posebno pridonosi informatizacija društva pa se tako u osnovnim i srednjim školama danas, uz “klasične” predmete, uči i informatika, tj. programiranje, korištenje računalnih programa i slično. U mnogim američkim školama problem preopterećnosti školskog kurikuluma odlučili su riješiti na način da se ukine učenje stranih jezika.
“Nešto smo morali srezati. Zato smo iz našeg programa odabrali maknuti strane jezike, ma koliko se možda to činilo šokantim”, izjavila je Eva Moskowitz, direktorica ustanove Success Academy Charter Schools koja pod svojom ingerencijom ima 9000 učenika i 32 škola u New Yorku. “Nije stvar u tome da ne volimo strane jezike, no ne možemo učiti sve. Osim toga, čini se da Amerikancima strani jezici baš i ne idu. Moj sin već tri godine uči francuski te na tom jeziku jedva može reći ‘Kako ste?’. U svemu što radimo nastojimo biti najbolji i nisam sigurna da možemo pronaći učitelje stranih jezika koji su zbilja dobri.”
Zaista, u SAD-u opada broj škola koje u svojim programima nude učenje stranih jezika. Tako je na primjer 1997. godine 31% osnovnih i 75% srednjih škola nudilo učenje stranih jezika, dok je 2008. godine taj postotak opao na 25% za osnovne i 58% za srednje škole.
Možda je tome uzrok i činjenica da engleski jezik i dalje dominira kao najutjecajniji jezik globalnog društva i ekonomije te se čini da mladi Amerikanci i nemaju potrebe učiti strane jezike. Tu su i razni online prevoditeljski alati koji mogu poslužiti u “kriznim” situacijama kada je potrebno izgovoriti pokoju riječ na nekom stranom jeziku. Ipak, kritičari ističu da bi se na dulje staze ovaj trend u američkim školama mogao pokazati štetnim, kako u biznisu tako i u sferi multkikulturalnosti, a osim toga učenje stranih jezika ima mnoge znanstveno dokazane prednosti za osobni razvoj.
Odgovori