• HOME
  • PREVOĐENJE
  • JEZIČNI SAVJETI
  • TEHNOLOGIJA
  • RAZNO
  • PROMOCIJE
  • KONTAKT
  • HOME
  • PREVOĐENJE
  • JEZIČNI SAVJETI
  • TEHNOLOGIJA
  • RAZNO
  • PROMOCIJE
  • KONTAKT
HomeKako napisati knjigu
Prethodno

Kako napisati knjigu

pisanje knjige

 

Mnogi ljudi koji žele napisati neku knjigu često se susreću s raznim vrstama sumnji, nejasnoća i brojnih izazova. Počevši od osobnih kolebanja i dilema tipa imam li za to uopće talenta i sposobnosti, pa to praktičnih pitanja u stilu hoće li mi se to financijski isplatiti.
Kako bismo pomogli ljudima koji razmišljaju o pisanju knjige ili to već planiraju napraviti, navest ćemo neke savjete za koje se nadamo da će im biti korisni.

 

Pisanje knjige je dugoročan proces

Ako planirate napisati knjigu, budite spremni na to da će vam pisanje oduzeti dosta vremena. Naravno, ako imate inspiraciju i strast za pisanjem, to onda nećete doživljavati kao utrošeno vrijeme, nego kao nešto u čemu ste uživali prilikom kreativnog procesa. Bez obzira hoće li vaša knjiga biti publicističkog tipa (npr. o nekim povijesnim ili suvremenim zbivanjima) ili potpuno fiktivni roman, ona se svakako neće pojaviti odjednom. Neće čak ni u par tjedana, pa možda ni u par mjeseci.

Iako nema nikakvih pravila, okvirno možemo reći da ako želite napisati knjigu od 200-300 stranica, računajte na proces koji će trajati do godinu dana, a u nekim slučajevima i duže. Sve ovisi o tome kakav je vaš stil pisanja, koliko dobro baratate jezikom, koliko imate talenta, inspiracije, volje i ustrajnosti da dovršite započeto.

Na primjer, možete vođeni željom i strašću započeti vrlo aktivno pisati par tjedana, a onda vam to dosadi pa sve ostavite na neko duže vrijeme. Nakon mjesec-dva vratite se pisanju, nastavite, pa opet nakon nekog vremena izgubite volju itd. Na takav način trebat će vam dugo vremena da dovršite ono što ste bili započeli, ako se to uopće ikad i ostvari.

Zato je ustrajnost najvažnija stvar pri pisanju knjige. Ako doista želite napisati knjigu, stvorite naviku da pišete svaki dan. Nemojte odustajati čak i ako vam se čini da ne znate što biste napisali. Jer kad stvorite naviku pisanja, više nećete razmišljati o tome, naprosto ćete sjesti i početi pisati, te vam to neće predstavljati nikakav problem.

 

Ništa bez inspiracije i strasti

Muze su u starogrčkoj mitologiji bile božice zaštitnice pjesništva i umjetnosti. Stoga su antički pisci (npr. Homer) na samom početku svojih djela zazivali muze da im podare inspiraciju, ideju i viziju, vjerujući kako je to zapravo božanski dar. Jer na neki način i jest! Ako u životu ni za čim nemate inspiraciju i strast, kao da zapravo i ne živite. A to je pogotovo očigledno u književnosti ili bilo kojoj drugoj vrsti umjetnosti. Zato, pišite o onome što vas doista zanima. Pišite o onome za čim imate ljubav, strast, interes… O onome o čemu često razmišljate. Pišite o nečemu što dobro poznajete jer inače kako mislite napisati 300 stranica teksta o temi o kojoj znate malo ili ništa?

Nemojte, na primjer, početi pisati roman čija će se radnja uglavnom odvijati na brodu, ako o brodovima ne znate apsolutno ništa. Nemojte pisati roman o kralju Tomislavu ako ne znate ništa o srednjem vijeku. Nemojte pisati knjigu o kuhanju, a kuhate povremeno ili gotovo nikad. Možda će vam se ovi primjeri činiti apsurdni, ali velik broj pisaca početnika odabere temu koju zapravo vrlo površno poznaju. I onda kasnije u djelu nastanu problemi, te sve napisano zvuči neuvjerljivo i potpuno amaterski.

Zbog toga je, osim inspiracije, jako bitno prije pisanja napraviti research. Što to znači? Ako doista želite napisati povijesni roman čija će radnja biti smještena u srednjem vijeku, tada ćete to razdoblje podrobno istražiti. Čak i ako već znate podosta, vjerojatno niste ekspert. Zbog toga ćete pročitati izvore i članke o tom konkretnom periodu, saznati kako su se ljudi oblačili, kakvo se oružje koristilo, što se jelo, koje su se životinje upotrebljavale za transport, rat itd. Što saznate više konkretnih pojedinosti koje onda kasnije možete uklopiti u radnju ili opise, to će vaš roman zvučati uvjerljivije.

Osim toga, istraživanje teme zapravo je dio strasti za pisanjem i samog stvaralačkog procesa. Jer kako budete istraživali temu koja vas zanima, na um će vam padati nove ideje u vezi likova, radnje, događaja i slično.

Istraživanje je pogotovo važno ako pišete ne-fiktivno djelo, dakle znanstvenu, stručnu knjigu, ili nešto iz sfere popularne publicistike. Tada je strast za istraživanjem izvora zapravo ključan dio samoga pisanja. Jer svakako želi saznati što su o nekoj temi rekli drugi relevantni autori prije nego što vi kroz svoju knjigu date svoje mišljenje i doprinos.

 

 

Za knjigu je potrebna struktura i plan

Knjigu ne možete napisati tako što ćete naprosto početi nizati rečenice jednu za drugom bez ikakvog prethodnog plana ili pripreme. Iako doduše ima nekih autora koji uspješno pišu na takav „hirovit“ način, za većinu se to prije negoli kasnije pretvori u kaos.

Knjigu trebate pažljivo isplanirati. Ako se radi o publicističkom djelu, trebate imati pomoćni dokument u kojem ćete navesti poglavlja odnosno teme o kojima želite pisati, njihov okvirni redoslijed i sl. Ako se radi o romanu, tada je priprema zapravo još zahtjevnija. Unaprijed u tom pomoćnom dokumentu (koji može biti običan Word dokument) bilo bi dobro ukratko navesti imena likova, njihove osobine, glavnu radnju koju ćete razraditi, sporedne radnje i sl.

Zašto? Evo primjera. Zamislite da pišete roman od 300-tinjak stranica u kojem se spominje više od 50 različitih likova. I negdje pri pisanju zaboravite kako se točno zvao neki lik, pa umjesto Ivan napišete Ante. Čak i zbog te naizgled banalne greške cijeli roman može izgubiti smisao, a radnja postati nerazumljiva. Ili na stranici 20 pri opisivanju lika spomenete da Ana ima smeđe oči, a onda na stranici 150 da su joj iz velikih plavih očiju počele kapati suze…

Priprema i planiranje jako su važni jer, za razliku od pjesama koje nastaju trenutačno, u jednom kratkom trenutku inspiracije, pisanje knjige zahtijeva dugoročan, metodičan i pažljiv rad.

Najbolje da pisanje knjige shvatite kao gradnju kuće. Jer to zapravo i jest, samo što umjesto opeka i betona u ovom slučaju koristite riječi i rečenice. Ako pri gradnji kuće nemate jasan nacrt, arhitektonski plan, kvalitetnu pripremu, materijale, temelje i sve ostalo što je potrebno, ta će kuća biti jako loše sagrađena. Neravnih zidova, slabih temelja, s loše postavljenim prozorima, krovom koji prokišnjava…

 

 

Je li pri pisanju knjige pametno koristiti AI?

Ako vam je AI neophodan kako biste napisali knjigu, možda je u tom slučaju bolje i ne pisati. Zapitajte se biste li vi željeli pročitati knjigu koju je potpuno ili većim dijelom napisao AI? Vjerojatno ne. Jer takva knjiga ne bi imala „dušu“, ne bi imala autentičnost i sve one osobine koje neko književno djelo čine proizvodom stvarnog čovjeka.

AI možete koristiti u slučaju da zapadnete u spisateljsku blokadu pa da vam tada eventualno pruži neku ideju koju možete preoblikovati i dalje razraditi, neku varijantu zapleta, možda povijest nekog lika i slično. No svakako ne savjetujemo da vam AI napiše cijele rečenice ili čak poglavlja. U tom slučaju takvo „pisanje“ nema nikakav smisao. Osim toga, većina čitatelja će prije ili kasnije prepoznati da je knjigu napisao AI, te će imati loše recenzije i nikakvu prodaju.

Proces pisanja knjige sam je po sebi nagrada za svakog istinskog, kreativnog pisca. Ljudi žele napisati knjigu jer imaju neke ideje koje duže vrijeme vriju u njima pa ih kroz pisanje žele predstaviti svijetu. Na taj način dobivaju osobnu zadovoljštinu, neki čak i katarzu ili oslobađanje nekog potisnutog unutarnjeg konflikta.

Kakvo biste imali osobno zadovoljstvo ako vam cijelu knjigu ili dobar dio nje napiše AI? Niti biste imali osjećaj da ste nešto stvorili vlastitim radom (jer i niste), niti biste bili iskreni prema potencijalnom čitatelju. Danas nažalost postoji cijeli „žanr“ knjiga koje je napisao AI. Uglavnom se objavljuju na digitalnim platformama tipa Amazon, no u kvalitativnom smislu to je najčešće sintetički junk koji zvuči umjetno i koji nitko ne želi čitati.

U svakom slučaju, ako se ipak iz nekog razloga odlučite na pomoć AI-ja, bilo da će vam napisati gotovo cijelu knjigu ili samo jedan manji dio, savjetujemo vam da u vezi toga budete iskreni te da to jasno navedete u opisu knjige.

 

 

Budimo realni: od pisanja nećete postati ni bogati ni slavni

Ako mislite da ćete napisati novog Harryja Pottera i postati nova J. K. Rowling, to se gotovo sigurno neće dogoditi. Ako mislite da će vaša knjiga „promijeniti svijet“, to je potpuna iluzija. Možda zvuči pomalo grubo, ali ovo je zapravo dobronamjeran savjet: ako gajite takve ili slične fantazije, bolje da i ne gubite vrijeme jer ćete se kasnije samo razočarati.

I ne samo to, već uvjerljivo najveći broj pisaca, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, od pisanja zaradi vrlo malo ili ništa. I to je realnost. Oni pisci koji od svog pisanja doista mogu živjeti jako su rijetki. Vjerojatno imate veću šansu dobiti milijunski iznos na lutriji negoli napisati knjigu koja će postati jako popularna, a vi bogati i slavni.

Ako doista želite napisati dobru knjigu, najbolje da u startu otklonite sva očekivanja. Nemojte očekivati da ćete postati uspješan pisac. Nemojte očekivati da će se vaša knjiga dobro prodavati. Nemojte očekivati da će vas ljudi hvaliti, da će izdavači tući za pravo da objave vašu knjigu. Nemojte očekivati veliku dobit jer svega toga vjerojatno neće biti.

Nemojte davati prijateljima da pročitaju vašu knjigu s prikrivenom željom da od njih dobijete pohvalu i divljenje jer prijatelji vam vjerojatno neće reći ako im se vaša knjiga ne svidi. Bojat će se da vas ne uvrijede, te ćete samo dobiti lažan feedback.

Stoga, knjigu nemojte pisati za druge, već isključivo za sebe. Vaša nagrada bit će taj kreativni proces u kojem ćete uživati. I to je sve. Ako je to doista vaš motiv za pisanje, onda ste na dobrom putu da postanete pisac i napišete nešto dobro. A u slučaju da vaša knjiga doista postane uspješna, to će vam donijeti dodatno zadovoljstvo i poticaj. No ako se to i ne dogodi, nećete biti razočarani.

 

 

Zašto je pisanje knjige dobro i poželjno

Kao što smo već rekli, pisanje knjige donijet će vam osobno zadovoljstvo stvaralačkog procesa. Nešto u čemu doista uživate kroz inspiraciju koju imate i viziju koju želite pretvoriti u opipljivo djelo. No pisanje ima i mnoge druge koristi. Prije svega, ako budete dosljedni u pisanju, stvorit ćete dobre navike. Naučit ćete biti ustrajni i ne odustajati od svog cilja. Ta ustrajnost i disciplina mogu vam kasnije pomoći ostvariti i mnoge druge ciljeve.

Pisanjem također razvijate svoju maštu i kreativnost. Vježbate mozak. Naime, kad pišete, učite se pretvarati misli u strukturirane i smislene rečenice. Na taj način možete bolje formulirati svoje ideje pa shodno tome postati i bolji govornici, vještiji u općoj komunikaciji s ljudima ili na poslu.

Pisanje vam također pomaže ući u svojevrsnu meditaciju. Da biste pisali, morate se isključiti iz vanjskog svijeta, zaboraviti na mobitel i sve vanjske podražaja i impulse koji nam neprestano stvaraju distrakciju. Samim time postat ćete smireniji, vaša će se koncentracija povećati, te pritom nećete biti zaokupljeni svakodnevnim brigama ili nekim drugim negativnim mislima. Pisanje ustvari ima pravi terapeutski učinak, pogotovo ako pišete književno djelo koje svojim sadržajem čitateljima šalje neku pozitivnu poruku.

I jednoga dana kad vaša knjiga bude završena, dobit ćete dodatno samopouzdanje. Konačno ste uspjeli izgraditi to djelo od riječi koje predstavlja vaš osobni napor, trud i viziju. Dokazali ste samome sebi da možete izdržati dugačko „putovanje“ na kojem postoje razne osobne i vanjske prepreke. Puno toga nas može omesti i spriječiti u pisanju: obiteljske prilike, nedostatak vremena, gubitak motivacije, bolest, poslovne okolnosti… Stoga, kad vaša knjiga napokon bude gotova, ona će biti nepobitan dokaz vaše sposobnosti i kompetencije.

 

 

Uvijek je dobro zatražiti stručnu pomoć

U svemu što radimo uvijek je pametno zatražiti pomoć i savjet stručnjaka koji u tom nekom području ima više znanja i iskustva od nas. Tako je i pri pisanju knjige.

Brojne pravopisne i gramatičke pogreške, kao na primjer netočni padeži, nepravilno povezane rečenice, tipfeleri, pogrešno slaganje pridjeva i imenice, zarezi na pogrešnom mjestu… samo su dio onoga što može sadržavati vaša knjiga, a da vi to uopće ni ne primjećujete.

Neki ljudi potroše puno vremena i truda na pisanje i izdavanje knjige, samo zato da bi ona na kraju bila polučitljiva ili sadržavala pravopisne pogreške čak i na samoj naslovnici i koricama. Stoga je angažman stručnog lektora preduvjet da bi knjiga u jezičnom smislu bila ispravna. U suprotnome, pravopisne i gramatičke pogreške sugerirat će potencijalnom čitatelju da je knjiga amatersko djelo, a da se vi kao autor niste ni potrudili dovesti je na prihvatljivu jezičnu razinu.

Kao da idete kupovati automobil, a površnim pregledom shvatite da ima neispravnu ručku, zaglavljen mjenjač, nefunkcionalne brisače… Sasvim sigurno vaša očekivanja od takvog automobila ne bi bila velika, te na nj ne biste ni gubili vrijeme. Tako je i s knjigama koje napišu osobe koje nedovoljno dobro poznaju jezik, a ne žele angažirati lektora ili taj posao prepuste nekome sa strane koji jedva da poznaje pravopis bolje od njih.

Čak i osobe koje rade kao predavači na fakultetima, kad napišu stručnu knjigu ili članak obavezno angažiraju lektora za provjeru i ispravak pravopisnih grešaka. Jer, primjerice, ako je netko vrsni stručnjak za medicinu ili arhitekturu, ne znači da je istodobno i stručnjak za jezik, odnosno da je u stanju potpuno ispravno napisati neki veći tekst.

Osim lektora, također se preporučuje angažirati i osobu koja će pomoći uredničkim savjetima. To je pogotovo važno za romane i druga pripovjedna djela koja sadržavaju fikciju. Urednik je netko tko će pročitati vašu knjigu te objektivno sagledati sve što bi se moglo poboljšati, promijeniti, izbaciti ako je nepotrebno itd.

Na primjer, možda glavna radnja nije dovoljno jasno predstavljena. Možda na nekim mjestima pretjerujete u opisima i tako stvarate nepotrebne digresije. Možda je neki lik neuvjerljivo ili nekonzistentno prikazan. U svakom slučaju uvijek je dobro da knjigu prije izdavanja pročita barem još jedna stručna osoba koja će vam dati svoje objektivno mišljenje i savjete.

 

Zatražite lekturu i savjete u vezi pisanja

Ako želite angažirati lektora ili tražite stručnu pomoć pri pisanju knjige, javite nam se na e-mail info@gnosis.hr te ćemo vam poslati ponudu i procjenu. Imamo više od 20 godina iskustva u lektoriranju svih vrsta tekstova i knjiga.

Isto tako javite nam se ako želite stručan i kvalitetan prijevod svoje knjige na, primjerice, engleski ili neki drugi strani jezik.

Odgovori Cancel reply

Zadnji članci

  • Kako napisati knjigu
  • Službeni jezici Europske unije
  • Može li AI zamijeniti ljudske prevoditelje?
  • Na primjer, naprimjer ili primjerice?
  • Lektoriranje teksta | Naručite uslugu stručne lekture

prevoditeljske agencije Zagreb

Trebate prijevod ili lekturu?

  • Besplatna procjena cijene prijevoda
  • Naručite lekturu teksta
  • Naručite prijevod teksta
  • Naše reference

Zadnje objave

  • Kako napisati knjigu
  • Službeni jezici Europske unije
  • Može li AI zamijeniti ljudske prevoditelje?
  • Na primjer, naprimjer ili primjerice?

PREVODITELJ-TEKSTA.COM

Prevoditelj-teksta.com 2025.  Kontakt: info@prevoditelj-teksta.com